Test iz kemije

Pitanja iz biologije

Instrukcije iz kemije - Osnove kemijskog računa zadaci

5. a) Izračunaj množinu atoma zlata u 0,05 g zlata.

b) Koliko atoma zlata ima u tom uzorku?

m (Au) = 0,05 g = 10^-2 kg

n (Au) = ?

N (Au) = ?

a) Množina zlata:

b) Iz množine atoma zlata izračunamo:

 

6. Za uzorak amonijaka mase 0,285 odredi:

a) volumen pri s.u.

b) brojnost molekula amonijaka

c) brojnost atoma vodika u uzorku

m (NH₃) = 0,285 g

V⁰ (NH₃) = ?

N (NH₃) = ?

N (H) = ?

a) Iz zadane mase amonijaka izračunamo volumen:

b) Pomoću zadane mase izračuna se broj molekula amonijaka:

c) Jedna molekula amonijaka sadrži 1 atom dušika i 3 atoma vodika. Odnos broja molekula amonijaka i atoma vodika:

7. Izračunaj masene udjele svih elemenata u srebrovom kromatu (Ag₂CrO₄).

8. Izračunaj mase atoma mononuklidnih elemenata: a) natrija b) aluminija c) joda.

9. Kolika je masa uzorka platine ako je množina atoma platine 0,024 mola?

10. Kolika je:

a) množina 

b) masa aluminijevog oksida u uzorku u kojem je broj atoma aluminija 2,5 × 10²⁴?

11. Izračunaj broj atoma dušika i vodika u 20 dm³ amonijaka pri s.u.

Instrukcije iz kemije - Osnove kemijskog računa

Zadaci

1. a) Odredi maseni udio kisika u željezovom (III) oksidu.

b) Izračunaj masu kisika ako je masa željezovog (III) oksida 2,0 kg.

m (Fe₂O₃) = 2,0 kg

w (O) = ?

m (O) = ?

a) Jedna formulska jedinka željezovog (III) oksida (Fe₂O₃) sastoji se od 2 atoma željeza i 3 atoma kisika.

Relativna molekulska masa spoja je:

Mr (Fe₂O₃) = 2 Ar (Fe) + 3 Ar (O) = 159,7

Maseni udio kisika je:

   

b) Prema izrazu za maseni udio vrijedi da je:

2. Brom se sastoji od dvaju izotopa: maseni udio ⁷⁹ Br je 50,69%, a relativna atomska masa 78,9183. Ostatak je ⁸¹Br s relativnom atomskom masom 80,9163.

Izračunaj relativnu atomsku masu prosječnog atoma broma.

Ar (Br) = ?

w (⁷⁹Br) = 50,69 = 0,5069

Ar (⁷⁹Br) = 78,9183

w (⁸¹Br) = 1 – 0,5069 = 0,4931

Ar (⁸¹Br) = 80,9163

Relativna atomska masa prosječnog atoma broma je:

Ar (Br) = w (⁷⁹Br) × Ar (⁷⁹Br) + w (⁸¹Br) × Ar (⁸¹Br) = 0,5069 ×78,9183 + 0,4931 × 80,9163 = 79,904

3. Izračunaj molarnu masu srebra ako je masa atoma srebra 1,79 × 10^-22 g.

m (Ag) = 1,79 × 10^-22 g

N (Ag) = 1

M (Ag) = ?

 

4. Izračunaj relativnu molekulsku masu sulfatne kiseline (H₂SO₄).

Mr (H₂SO₄) = ?

Mr (H₂SO₄) = 2 × Ar (H) + Ar (S) + 4 × Ar (O) = 2 × 1,008 + 32,06 + 4 × 16,00 = 98,1

Ptice

Ptice

Evolucija

Ptice su se razvile iz gmazolikih predaka, vjerojatno dinosaura podreda Theropoda.

Način života lovaca u krošnjama drveća potaknuo je razvoj ptičjih obilježja (velike oči, stopala za hvatanje i dugačke čeljusti koje su se kasnije preobrazile u kljun).

Perje se razvilo od ljusaka gmazova.

Najraniji poznati fosil ptica star je oko 150 miljuna godina (kasna jura) – Archaeopteryx litographica.

Archeopteryx

Veza između gmazova i ptica.

Karakteristike:

• veličine golubova; nisu mogli letjeti već samo lepršati (vjerojatno su se verale po drveću pomoću kukica na pandžama
• u alveolama kljuna zubi
• glava bez perja
• velike oči
• dugačak rep od 20 slobodnih kralješaka
• kosti su teške (nisu pneumatične)
• greben prsne kosti nerazvijen
• perje
• mala krila s tri prsta i tri pandže

Archaeopteryx lithographica

Pandže na krilima ima mladunčad ptice kukmače iz Južne Amerike.

Opisthocomus hoazin - hoacin, kukmača

Pripreme za državnu maturu

Državna matura 2010.

Biologija, jesenski rok

51. Niz baza na lancu DNA je sljedeći:

51.1. Napišite niz baza na komplementarnome lancu iste molekule.

51.2. Kako se naziva enzim pomoću kojega se replicira (udvostručuje) DNA?

__________________________________________________________

51.3. U kojem se dijelu interfaze događa replikacija (udvostručenje) DNA?

__________________________________________________________

51.4. Napišite niz baza na mRNA koja nastaje transkripcijom zadanoga niza:

Odgovori:

51.1. A T G C T G C A T

51.2. DNA-polimeraza

51.3. u S fazi

51.4. A U G C U G C A U

52. Slika prikazuje par homolognih kromosoma tijekom mejoze. Na kromosomima je naznačen položaj alelnih gena za dva svojstva neke biljke. Slovo E označuje crvenu boju cvijeta, a e bijelu, dok slovo F označuje dugu stabljiku, a f kratku.

52.1. Jednom rečenicom objasnite što su homologni kromosomi.

__________________________________________________________

__________________________________________________________

52.2. Napišite genotip organizma za dva prikazana svojstva prije udvostručenja DNA.

__________________________________________________________

52.3. Napišite sve moguće genotipove gameta koje će nastati na kraju II. mejotičke diobe ako se dogodio krosingover na način prikazan na slici.

__________________________________________________________

52.4. Kako će izgledati fenotip sljedećega potomka: eeFf?

__________________________________________________________

Odgovori:

52.1. Homologni kromosomi su parovi kromosoma koji su jednako dugački, imaju pričvrsnicu na istome mjestu (izgledom su jednaki) i nose gene za ista svojstva.

52.2. EeFf

52.3. EF; Ef; eF; ef

52.4. bijeli cvijet/ duga stabljika

53. Marta i Petar su zdravi supružnici i imaju dvoje djece. Martin otac boluje od hemofilije. Marta ima krvnu grupu AB, a Petar krvnu grupu 0. Aleli za hemofiliju (Xh) i normalno zgrušavanje krvi (XH) su spolno vezani geni, a krvne grupe određuju aleli (A, B, 0) koji dolaze na jednome od parova autosoma.

53.1. Napišite genotipove Marte i Petra.

Martin genotip: ____________________

Petrov genotip: ____________________

53.2. Napišite moguće genotipove gameta Marte i Petra za navedena svojstva.

Martine gamete: _______________________________________________

Petrove gamete: _______________________________________________

53.3. Prikažite moguće genotipove njihove djece za navedena svojstva, odnosno

tablicu križanja.

53.4. Kolika je vjerojatnost da Marta i Petar dobiju zdravoga sina krvne grupe B?

Vjerojatnost izrazite razlomkom. ______________________

Odgovori:

53.1. Martin genotip: XHXh AB; Petrin genotip: XHY OO

53.2. Martine gamete: XHA; XHB; XhA; XhB; Petrove gamete: XHO; YO

53.3.

53.4. vjerojatnost: 1/8

54. Na slikama A., B. i C. označena su krila različitih životinja.

54.1. Kako se nazivaju organi različiti po postanku koji obavljaju sličnu ulogu?

__________________________________________________________

54.2. Iz kojega tkiva/organa nastaju krila kukaca?

__________________________________________________________

54.3. Iz koje su se skupine (razreda) kralježnjaka razvile današnje ptice i sisavaci?

__________________________________________________________

54.4. Navedite dvije osobine koje je imala praptica (Archaeopteryx), a nemaju ih današnje ptice.

__________________________________________________________

__________________________________________________________

Odgovori:

54.1. analogni organi

54.2. nastala su iz pokrovnog tkiva (epiderme) /kože ili izvrat kože….

54.3. iz (pra)gmazova, predaka današnjih gmazova

54.4. dvije od navedenih: zubi u kljunu, kralješcu u repu, ispunjene kosti, kandže (pandže) na krilima

55. Slika prikazuje dva odrasla primjerka pingvina vrste A. i vrste B.

55.1. U kojem dijelu svijeta žive prikazane vrste pingvina A. i B.? Upišite slova na karti svijeta u dvama od ponuđenih četiriju kvadratića.

55.2. Jednom rečenicom obrazložite svoj odabir.

__________________________________________________________

__________________________________________________________

55.3. Koje ekološko pravilo govori o razlozima različitih veličina tijela srodnih vrsta u ovisnosti o temperaturi?

__________________________________________________________

55.4. Pripadaju li pingvini grebenkama ili bezgrebenkama?

__________________________________________________________

Odgovori:

55.1. A – uz Čile, B – uz Patagoniju

55.2. Vrste koje žive sjevernije, bliže ekvatoru su manje od svojih srodnika u hladnijim područjima (na južnome polu)

55.3. Bergmanovo pravilo

55.4. grebenkama

56. Slika prikazuje prehrambeni lanac u moru.

56.1. Koji su članovi lanca na slici biljojedi, a koji mesojedi?

Biljojedi: _____________________________________________________

Mesojedi: _____________________________________________________

56.2. Kako će se povećanje biomase zooplanktona odraziti na biomasu riba i liganja?

__________________________________________________________

56.3. Hoće li biomasa fitoplanktona u moru biti veća zimi ili u proljeće?

Jednom rečenicom objasnite zašto.

__________________________________________________________

__________________________________________________________

56.4. Jednom rečenicom objasnite razliku između primarne i sekundarne organske proizvodnje.

__________________________________________________________

__________________________________________________________

Odgovori:

56.1. biljojedi-zooplankton, a mesojedi – riba i lignja

56.2. povećanje biomase riba i liganja

56.3. u proljeće se očekuje veća biomasa planktona zbog veće količine topline i svjetla što omogućava povećanje intenziteta fotosinteze i razmnožavanje fitoplanktona

56.4. primarna organska proizvodnja je proizvodnja organskih spojeva iz anorganskih, a odvija se u autotrofnim organizmima (zelene biljke); dok je sekundarna ona koja se odvija u heterotrofnim organizmima (životinje)

Pitanja i odgovori preuzeti sa stranice Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Pripreme za državnu maturu

Državna matura 2010.

Biologija, jesenski rok

45. Slike prikazuju šest predstavnika jedne skupine algi: volvoks, kaulerpu, klamidomonas, jadranski klobučić, morsku salatu i spirogiru.

45.1. Na praznu crtu uz slova kojima su označene alge na slici upišite odgovarajuća imena algi.

A. ____________________ B. ____________________

C. ____________________ D. ____________________

E. ____________________ F. ____________________

45.2. Kojoj skupini algi pripadaju prikazane vrste? ____________________

45.3. Jednom rečenicom objasnite koje je značenje volvoksa za evoluciju.

__________________________________________________________

__________________________________________________________

45.4. Alge su značajne za život u vodenim ekosustavima. Navedite dva razloga koja podupiru ovu tvrdnju.

__________________________________________________________

__________________________________________________________

Odgovori:

45.1. A. morska salata; B. volvoks; C. spirogira; D. jadranski klobučić; E. klamidomonas; F. kaulerpa

45.2. zelene alge

45.3. Volvoks je zadružni oblik (s podjelom rada) jednostaničnih algi i predstavlja prijelazni oblik iz jednostaničnih prema višestaničnim (mnogostaničnim) organizmima.

45.4. dva od navedenih: Alge su primarni producenti (proizvođači) i čine temelj svim hranidbenim piramidama u vodenim ekosustavima, a prizvode i kisik… / primarni proizvođači / fotosinteza / proizvodnja kisika / temelj (osnova) hranidbenih piramida / prva karika hranidbenog lanca

46. Slika prikazuje životni ciklus paprati.

46.1. Kako se naziva nespolna generacija paprati? ____________________

Kojim je slovom označena na slici? ____________________

46.2. Kako se naziva gametofit papratnjača? ____________________

46.3. Imaju li stanice tvorbe, koja je na slici označena slovom B., haploidan ili diploidan broj kromosoma? ____________________

Jednom rečenicom obrazložite svoj odgovor.

__________________________________________________________

46.4. Jednom rečenicom objasnite zašto je tijekom evolucije kopnenih biljaka došlo do redukcije spolne generacije.

__________________________________________________________

Odgovori:

46.1. slovom A, sporofit (odrasla paprat - ne priznaje se)

46.2. protalij

46.3. haploidan; Zato što je ta struktura (protalij) nastala iz haploidne spore….

46.4. Zbog prilagodbe na kopneni način života. / Zbog smanjivanja ovisnosti o vodi. / Zbog toga da razmnožavanje ne ovisi o vodi.

47. Slika prikazuje rezultat reakcija krvi različitih krvnih grupa (stupci označeni brojevima od 1 do 4) s test-serumima koji sadrže anti-A, odnosno anti-B aglutinine.

47.1. Kojoj krvnoj grupi pripada testirani uzorak označen na slici brojem 4 i zaokružen? ____________________

47.2. Koje aglutinine sadrži osoba krvne grupe AB? ____________________

47.3. Koja se krvna grupa smatra „univerzalnim davateljem”?

____________________

47.4. Što su po kemijskome sastavu aglutinini i aglutinogeni?

__________________________________________________________

Odgovori:

47.1. krvnoj grupi A

47.2. nema aglutinina

47.3. Krvnu grupu O, zato jer nema aglutinogena na eritrocitima.

47.4. proteini ili bjelančevine

48. Na shemi je nedovršeni prikaz razina koje rezultiraju izlučivanjem spolnih hormona u žene. Dopunite shemu tako da na prazne crte (48.1. i 48.2.) upišete pune nazive odgovarajućih hormona.

48.3. Kako se naziva struktura u jajniku u kojoj sazrijeva jajna stanica?

__________________________________________________________

48.4. Jednom rečenicom objasnite zašto propadanje žutoga tijela u jajniku ima za posljedicu pojavu menstrualnoga krvarenja.

__________________________________________________________

Odgovori:

48.1. gonadotropni hormoni ili luteinizacijski hormon ili folikul-stimulirajući hormon

48.2. estrogen, progesteron

48.3. Graafov folikul /mjehurić

48.4. prestaje lučenje spolnih hormona /pada koncentracija spolnih hormona – ljušti se stijenka maternice

49. Slika prikazuje probavni sustav čovjeka.

49.1. Strelicom na slici označite žučnu vrećicu. Koja je uloga žuči?

__________________________________________________________

49.2. Kako se naziva organ koji svoje probavne enzime izlučuje u dvanaesnik?

__________________________________________________________

Kojim je slovom označen na slici? ____________________

49.3. Koja je uloga crijevnih resica u tankome crijevu?

__________________________________________________________

49.4. Koji je najčešći uzrok ciroze jetre u razvijenim zemljama?

__________________________________________________________

Odgovori:

49.1. emulgira masti (masnoće, lipide) / raspršuje masti / pretvara mast u sitne kapljice…

49.2. slovom D; gušterača / pankreas

49.3. povećavaju (apsorpcijsku) površinu crijeva; upijaju hranjive tvari

49.4. alkoholizam

50. Slika prikazuje unutarnje ženske spolne organe.

50.1. Kojim je slovom na slici označen jajnik? ____________________

Navedite dvije najvažnije uloge jajnika.

__________________________________________________________

__________________________________________________________

50.2. Kojim je slovom na slici označen spolni organ u kojem se događa oplodnja?

____________________

Kako se naziva taj organ?

__________________________________________________________

50.3. Kojim je slovom na slici označena maternica? ____________________

Koja je uloga maternice?

__________________________________________________________

50.4. Navedite tri spolne zarazne bolesti.

__________________________________________________________

__________________________________________________________

Odgovori:

50.1. slovom B; proizvodnja jajnih stanica / oogeneza; lučenje ženskih spolnih hormona / lučenje estrogena i progesterona

50.2. slovom A - u jajovodu

50.3. slovom C; u njoj se odvija razvoj zametka (embria, fetusa)

50.4. kapavac (gonoreja), sifilis (lues), AIDS (SIDA)

Pitanja i odgovori preuzeti sa stranice Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Pripreme za državnu maturu

Državna matura 2010.

Biologija, jesenski rok

41. Slika A. prikazuje stanicu u trenutku kada smo je stavili u kap vode, a slika B. istu stanicu nakon nekoliko minuta.

41.1. Što se dogodilo sa stanicom dok je stajala u kapi vode (slika B.)?

________________________________________________________

41.2. Kako se naziva vrsta prijenosa kroz membranu koji prikazuje slika?

________________________________________________________

41.3. Kakva je citoplazma stanice na slici A. u odnosu na kap vode?

________________________________________________________

41.4. Jednom rečenicom objasnite zbog čega se dogodila prikazana promjena.

________________________________________________________

________________________________________________________

Odgovori:

41.1. povećao se volumen stanice / u stanicu je ušla voda /stanica je nabubrila …

41.2. Pasivni prijenos / osmoza / difuzija vode kroz polupropusnu (staničnu) membranu

41.3. hipertonična/gušća/više koncentracije

41.4. Voda se giba iz područja gdje je ima više u područje gdje je ima manje / voda se giba iz otopine manje koncentracije u otopinu veće koncentracije / voda se giba iz područja veće slobodne energije (vodnog potencijala) u područje svoje niže slobodne energije (vodnog potencijala) / voda ulazi u stanicu jer je u stanici veća koncentracija otopljenih tvari / zbog razlike u osmotskim tlakovima tih dviju otopina / nastoje se izjednačiti koncentracije

42. Slika prikazuje stanicu u jednoj fazi mitoze.

 

42.1. U kojoj se fazi mitoze nalazi stanica na slici? ________________

Navedite jednu značajku po kojoj je ta faza prepoznatljiva.

__________________________________________________________

42.2. Kako se naziva tvorba koja je na slici označena slovom A.?

__________________________________________________________

42.3. Koliko će kromosoma imati svaka stanica-kći, nastala diobom stanice koja ima 48 kromosoma?

__________________________________________________________

42.4. Jednom rečenicom objasnite razliku u građi metafaznih i anafaznih kromosoma u mitozi.

__________________________________________________________

__________________________________________________________

Odgovori:

42.1. profaza; iz kromatina se oblikuju kromosomi/gubi se jezgrica i jezgrina ovojnica / podijeli se centrosom i dva novonastala putuju na suprotne polove stanice

42.2. centrioli ili centrosom

42.3. svaka će stanica - kćer imati 48 kromosoma

42.4. metafazni kromosomi su dvostruki (imaju 2 kromatide); a anafazni su jednostruki

43. Slika prikazuje životinjsku i bakterijsku stanicu.

 

43.1. Navedite dvije osnovne razlike u građi prikazanih tipova stanica.

________________________________________________________________

________________________________________________________________

43.2. Navedite dvije zajedničke strukture prokariotske i životinjske stanice.

________________________________________________________________

________________________________________________________________

43.3. Koja je molekula nositeljica nasljedne upute u bakteriji?

________________________________________________________________

43.4. Koji se organel životinjske stanice tijekom evolucije najvjerojatnije razvio iz aerobne bakterije?

________________________________________________________________ 

Odgovori:

43.1. Prokariotska nema jezgru, umjesto nje ima nukleoid. / Prokariotska stanica nema ni drugih staničnih organela. / Prokariotska stanica ima staničnu stijenku, a životinjska eukariotska stanica nema…

43.2. stanična membrana / ribosomi / citoplazma

43.3. molekula DNA

43.4.mitohondrij

44. Slika prikazuje promjenu broja bakterija u urinu bolesnika. Bolesnik se liječio antibioticima. Proučite sliku i odgovorite na postavljena pitanja.

44.1. Koliko je dana prošlo od infekcije do početka djelovanja antibiotika?

__________________________________________________________

44.2. Jednom rečenicom objasnite koji su mogući uzroci porasta broja bakterija u urinu nakon 16. dana.

__________________________________________________________

44.3. Koja je bakterija mogla izazvati ovakvu zarazu, a inače je normalni simbiont u ljudskim crijevima?

__________________________________________________________

44.4. Kako se naziva prvi antibiotik koji je korišten za liječenje ljudi?

__________________________________________________________

Imenujte znanstvenika koji ga je otkrio.

__________________________________________________________

Odgovori:

44.1. 8 ili 9 dana

44.2. pacijent je prerano prestao uzimati antibiotik /pacijent je neredovito uzimao antibiotik / bakterije su postale rezistentne (otporne) na antibiotik/ možda je nastupila infekcija drugog soja

44.3. Escherichia coli ili E. coli

44.4. penicilin, Fleming

Pitanja i odgovori preuzeti sa stranice Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.