srijeda, 27. listopada 2010.

INSTRUKCIJE IZ KEMIJE - ELEKTRONSKA KONFIGURACIJA

 Bohrov model atoma

Niels Bohr (1885. - 1962.)
Danski fizičar Niels Bohr dokazao je da raspored elektrona u atomu nije slučajan, već da se oni mogu nalaziti oko jezgre samo u točno određenim kvantiziranim putanjima.
Takvo stanje atoma se naziva stacionarno stanje (u kojem atom ne apsorbira niti ne emitira energiju).
Energetske razine ili ljuske u kojima se mogu nalaziti elektroni u atomu označavamo brojevima od 1 do 7 ili slovima K, L, M, N, O, P, Q.

Dovođenjem energije atom prelazi u stanje više energije (pobuđeno stanje).
Elektron prelazi iz stanja najmanje energije (najbliže jezgri) u stanje više energije. Apsorbirana je energija jednaka razlici energije elektrona na višoj i nižoj elektronskoj razini.
Povratkom u stacionarno stanje atom emitira energiju jer se vraća s više energetske razine na nižu.

Najveći broj elektrona u određenoj ljusci je 2n2.
Unutar ljuske elektroni se raspoređuju u orbitale koje označavamo slovima s, p, d, f.

Orbitala – dio prostora u kojem je najveća vjerojatnost nalaženja dva elektrona suprotnog spina.
U svakoj orbitali mogu se nalaziti po dva elektrona suprotnog spina:

s orbitala popunjena sa 2 elektrona suprotnog spina

Spin elektrona je svojstvo elektrona, a tumači se kao vrtnja elektrona oko vlastite osi.

Elektroni su u pojedinom nivou razvrstani u jednu s- orbitalu, tri p- orbitale, pet d- orbitala i sedam f- orbitala.
Elektronska konfiguracija atoma označava raspored elektrona po ljuskama i orbitalama.
    
Primjer:
Elektronska konfiguracija vodika
Orbitale se popunjavaju redom od niže prema višoj energiji.
Istovrsne orbitale se uvijek popunjavaju tako da najveći mogući broj elektrona bude nesparen, jer je tada energija atoma najmanja (Hundovo pravilo).


Redoslijed popunjavanja orbitala (pravilo dijagonala)
Konfiguracija s osam elektrona u vanjskoj ljusci je vrlo stabilna. To je oktetna konfiguracija ili konfiguracija plemenitog plina.
Vanjsku ljusku nazivamo valentnom ljuskom, a elektrone u valentnoj ljusci valentni elektroni.

Redoslijed popunjavanja orbitala:


Elektronska konfiguracija ugljika, dušika, neona i natrija

Broj komentara: 25:

  1. hvala vam puno,korisno je ovo bilo pravo :D sutra je profesorica zakazala ispitivanje,i ja sam potpuno spreman i sve sam razumio hvala jos jednom !

    OdgovoriIzbriši
  2. Drago mi je da je bilo korisno. Nadam se da je danas i ocjena bila dobra. :) Ukoliko bude bilo kakvih problema, samo se javi.

    OdgovoriIzbriši
  3. Hvala puno idem u gimnaziju i stalno me elektronska onfiguracja kostala dobre ocjene hvala puno na trudu bit ce dobra ocjena:)

    OdgovoriIzbriši
  4. Imam jedno pitanje koji sam imao u testu :

    Simbol elementa: Atomski broj: Maseni broj: Broj protona: Broj elektrona: Broj neutrona: Atomska masa: 3,2*10-23 ?

    Sada ne znam jel pripada Fosforu ili Fluoru ?

    Ako bi ste mi mogli odgovorit, bio bih jako zahvalan

    OdgovoriIzbriši
  5. Prema zadanoj masi, relativna atomska masa ispada 19,2, sto bi odgovaralo Floru. Nadam se da sam pomogao :)

    OdgovoriIzbriši
  6. Hvala puno, pomogli ste mi ! ! !

    OdgovoriIzbriši
  7. Molim da mi objasnite pravilo dijagonale. Hvala!!!

    OdgovoriIzbriši
  8. Pravilo dijagonale i rasparentosti ? Hvala

    OdgovoriIzbriši
  9. Pravilo dijagonale je način kako odrediti redoslijed popunjavanja orbitala. Princip je prikazan u postu, na slici. Ispišu se redom sve orbitale koje postoje u pojedinim ljuskama, a potom se iščitavaju dijagonalno, u smjeru strelica na slici. Tim redoslijedom se popunjavaju orbitale, uz obavezno poštivanje Hundovog pravila. Hundovo pravilo kaže kako se istovrsne orbitale uvijek popunjavaju tako da postoji najveći mogući broj nesparenih elektrona.

    OdgovoriIzbriši
  10. možete li mi objasniti kako znati konf. valentne ljuske bez da napišemo cjelu konf.? hvala :)

    OdgovoriIzbriši
  11. Pogleda se periodni sustav elemenata, pa se očita broj skupine kojoj zadani element pripada, a broj skupine jednak je broju elektrona koji se nalaze u posljednjoj ljusci elektronskog omotača. Ako je broj skupine dvoznamenkast, prvi broj se odbacuje, a drugi broj koji ostaje je broj elektrona, primjerice 17. skupina ima 7 valentnih elektrona.

    OdgovoriIzbriši
  12. ali ja nigdje ne vidim definicije elektronske konfiguracije
    imam ja u biljeznici da je elektronska konfigurcija nacin ili sljed popunjavanja ljuski podljuski,podljuski elektronima u elektronskom omotacu atoma i da se ide on nize k visoj energiji i znam je napisati samo me buni definicija pa ako mozete mi reci sta je elektronsk akonfiduracija :D pozzz hvala

    OdgovoriIzbriši
  13. U postu je vec definirano: Elektronska konfiguracija atoma označava raspored elektrona po ljuskama i orbitalama. Dakle, definicija u biljeznici je točna. Doslovno prikazuje redoslijed popunjavanja elektronskog oblaka elektronima.

    OdgovoriIzbriši
  14. kako elektronska konfiguracija sumpora 11S ?? i 35Br molim vas.Hvala unaprijed

    OdgovoriIzbriši
  15. Bilo bi dobro pročitati napisano gore u postu, gdje je opisano kako se pravilno ispunjava elektronski omotač (pravilo dijagonale na slici), odnosno kako se zapisuje elektronska konfiguracija.

    OdgovoriIzbriši
  16. Molim vasss pomoc ne razumijem nista ovu konfiguraciju moze li mi netko objasnit na laksi nacin jer sutra imam test a puno sam toga propustila.hvala unaprijed!

    OdgovoriIzbriši
  17. Vidi imas ovu konfiguraciju to ti je glavno...
    i sad dobijes npr ugljik u njeg je atomski broj 12!
    i sada to 12 treba da uvrstis u ovo..i ides redoslijedom dok ne popunis sve i to ti je to,;)

    OdgovoriIzbriši
  18. Ahhaa sad sam skuzila.hvala ti punooo stvarno mi je pomoglo jer dns imam ispit :D

    OdgovoriIzbriši
  19. Ni meni ovo nikako ne ide.Profesorica nam je napisala ovako : N(p) = 1 , N(e)=1 , N(n nula ) = 0 i onda samo dole napisala da je to elek . konfifuracija vodika. Ne razumijem šta joj je ovo N ?

    OdgovoriIzbriši
  20. Veliko N je univerzalna oznaka za broj čestica, broj tvari.

    OdgovoriIzbriši
  21. Hvala puno
    Pomogli ste mi !!!

    OdgovoriIzbriši
  22. Zašto d orbitala nikada neće biti valentna ljuska?

    OdgovoriIzbriši
  23. Valentne ljuske su posljednje ljuske, a d orbitala nikada nije u posljednjoj ljusci.

    OdgovoriIzbriši

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.