Državna matura 2014./2015.
Jesenski rok
Biologija
Jesenski rok
Biologija
Pitanja i odgovori preuzeti sa stranice Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Ispitna pitanja i odgovori iz biologije
Zadaci kratkih odgovora i zadaci popunjavanja.
45. Slika prikazuje četiri vrste stanica.
45.1. Kojim je slovom označena stanica koja nema
ni jezgru ni nukleoid?
Odgovor: slovom D.
45.2. Navedite jednu staničnu strukturu koja je
prisutna u svim vrstama stanica prikazanih na slici.
Odgovor: stanična
membrana/ribosomi/citoplazma
45.3. Kako se naziva tvorba eukariotske stanice
koja se prema teoriji o endosimbiozi povezuje sa stanicom označenom slovom C.?
Odgovor: mitohondrij/kloroplast
45.4. Kako se zove znanstvenik koji je prvi
promatrao žive stanice bakterija i krvi?
Odgovor: Antony van
Leeuwenhoeck
46. Slika prikazuje neke tvorbe eukariotske stanice.
46.1. Kako se naziva tvorba koja je na slici
označena slovom B.?
Odgovor: hrapavi (zrnati)
endoplazmatski retikulum (endoplazmatska mrežica)
46.2. Koja je uloga tvorbe označene na slici
slovom D.?
Odgovor: sinteza ribosomske RNA
(rRNA)
46.3. Koja je morfološka razlika između ovojnice
tvorbe označene na slici slovom A. u odnosu na membrane tvorba označene
na slici slovima B. i C.?
Odgovor: jezgrina ovojnica je
dvostruka membrana/jezgrina ovojnica ima pore
46.4. Kako se naziva tvorba označena na slici
slovom C. koja stvara mjehuriće od kojih neki
sadržavaju probavne enzime?
Odgovor: Golgijevo
tijelo/Golgijev aparat
47. Lišajevi su organizmi koji prevladavaju u tundrama.
47.1. Koji organizmi izgrađuju lišaj?
Odgovor: gljive i alge
47.2. Kako se naziva odnos organizama koji
izgrađuju lišaj?
Odgovor: lišaj je
simbioza/mutualizam gljiva i algi.
47.3. Što se može zaključiti o kvaliteti zraka u
prigradskome naselju ako na drveću nema lišajeva?
Odgovor: zrak je onečišćen
(npr. ispušnim plinovima).
47.4. Zbog čega se lišajevi nazivaju pionirima
vegetacije?
Odgovor: prvi naseljavaju gole
stijene i stvaraju tlo za biljke.
48. Slika prikazuje dvostruku oplodnju kritosjemenjača.
48.1. Na slici strelicom označite peludno zrno.
Odgovor: strelica treba biti usmjerena u
tvorbu zaokruženu zelenom bojom (na jednom ili drugom tučku)
48.2. Kako se naziva tvorba označena na slici
slovom A.?
Odgovor: polenova (peludna)
mješinica
48.3. Što će nakon oplodnje nastati iz stanica
označenih na slici slovom B.?
Odgovor: triploidni endosperm
ili hranjivo tkivo
48.4. Jednom rečenicom objasnite zbog čega se
oplodnja kritosjemenjača naziva dvostruka oplodnja.
Odgovor:
jer se oplođuju i jajna stanica i središnje jezgre.
49. Slika prikazuje preobrazbu vretenca.
49.1. Kako se naziva oblik preobrazbe svojstven
vretencima?
Odgovor: nepotpuna preobrazba
49.2. Gdje živi ličinka vretenca?
Odgovor: u vodi
49.3. Koji se tjelesni privjesci nalaze na
svakome prsnom kolutiću odrasle jedinke?
Odgovor: noge
49.4. Zbog čega su vretenca danas ugrožena?
Odgovor: isušivanje pojedinih
područja i pretvaranje u obradive površine/onečišćenja teškim metalima,
pesticidima, otpadnim vodama/ kisele kiše…
50. Slika prikazuje živčano-hormonsku regulaciju poroda.
50.1. Koja je
endokrina žlijezda na slici označena slovom A.?
Odgovor: hipofiza
50.2. Koji
podražaj dovodi do stimulacije hipotalamusa tijekom prve faze porođaja?
Odgovor: mehanički pritisak glavice djeteta
na vrat maternice
50.3. Kojim
je događajem označeno treće porođajno doba?
Odgovor: ljuštenje posteljice
50.4. Kako se
naziva prvo majčino mlijeko bogato imunoglobulinima koje novorođenče siše
neposredno nakon rođenja?
Odgovor: kolostrum
51. Slika
prikazuje građu srca čovjeka.
Odgovor: plućna vena
51.2. Koja je uloga osrčja?
Odgovor: smanjuje trenje
51.3. Kako se nazivaju arterije koje se mogu
začepiti uslijed nakupljanja masnih naslaga na njihovim stijenkama i uzrokovati
srčani infarkt?
Odgovor: koronarne arterije
51.4. Ugradnjom kojega uređaja liječnici mogu
pomoći pacijentu s oslabljenom funkcijom centra za automaciju srca (SA ili
AV-čvorom)?
Odgovor: ugradnjom pace –
makera, srčanog elektrostimulatora
52. Katarina i Luka su supružnici normalne pigmentacije kože.
Katarina normalno raspoznaje boje, a Luka je daltonist. Katarinini su roditelji
zdravi homozigoti za pigmentaciju kože i nemaju recesivne gene za daltonizam.
Lukin je otac albino koji normalno raspoznaje boje, a Lukina majka ima normalnu
pigmentaciju kože i heterozigot je za daltonizam.
Aleli za normalno razlikovanje boja (XD)
i daltonizam (Xd) su spolno vezani geni. Aleli
koji određuju normalnu pigmentaciju kože (A) ili albinizam (a) dolaze na
jednome od parova autosoma.
52.1. Napišite genotipove Katarine i Luke.
Katarinin genotip: XDXD
AA
Lukin genotip: XdY
Aa
52.2. Napišite moguće genotipove gameta Katarine
i Luke za navedena svojstva.
Katarinine gamete: XDA
Lukine gamete: XdA,
Xda, YA, Ya
52.3. Prikažite sve moguće genotipove njihove
djece za navedena svojstva.
52.4. Jednom rečenicom opišite fenotip Katarinine
i Lukine djece za obje osobine.
Odgovor: sva će djeca, bez
obzira na spol, raspoznavati boje i imati normalnu pigmentaciju kože.
53. Slika prikazuje morskoga psa i dupina.
53.1. Morski pas i dupin dobri su primjeri konvergentne evolucije. Navedite jedan dokaz te tvrdnje.
Odgovor: oba imaju hidrodinamičan (ribolik, vretenast) oblik tijela.
53.2. Koji čimbenik utječe na konvergenciju morskoga psa i dupina?
Odgovor: okoliš (more) u kojem žive
53.3. Kako se nazivaju organi različitoga podrijetla, ali slične uloge?
Odgovor: analogni organi
53.4. U koju se skupinu (razred) kralježnjaka ubraja morski pas, a u koju dupin?
Morski pas: riba
Dupin: sisavac
Odgovor: oba imaju hidrodinamičan (ribolik, vretenast) oblik tijela.
53.2. Koji čimbenik utječe na konvergenciju morskoga psa i dupina?
Odgovor: okoliš (more) u kojem žive
53.3. Kako se nazivaju organi različitoga podrijetla, ali slične uloge?
Odgovor: analogni organi
53.4. U koju se skupinu (razred) kralježnjaka ubraja morski pas, a u koju dupin?
Morski pas: riba
Dupin: sisavac
54. Slika prikazuje promjene koncentracija plinova ugljikova(IV) oksida (CO2) i klorofluorougljika (CFC) u atmosferi od 1978. do 2010. godine.
54.1. Pogledajte sliku i jednom rečenicom usporedite promjene koncentracije plinova CO2 i CFC u razdoblju nakon 1994. godine.
Odgovor: U razdoblju nakon 1994. godine koncentracija CO2 i dalje postupno raste dok koncentracija CFC nakon 1994. počinje opadati.
54.2. Navedite jedan izvor koji utječe na koncentraciju plina CO2 u atmosferi.
Odgovor: sagorijevanje fosilnih goriva (nafta, plin, ugljen, drvo)
54.3. Koji je ekološki problem izazvan pretjeranom upotrebom plina CFC?
Odgovor: ozonske rupe
54.4. Kako će pojačana primjena obnovljivih izvora energije utjecati na koncentraciju plina CO2 u atmosferi?
Odgovor: većim korištenjem obnovljivih (alternativnih) izvora energije, koncentracija CO2 trebala bi se početi smanjivati.
Nema komentara:
Objavi komentar
Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.