Biološki leksikon

• NACIONALNI PARK – prema Zakonu o zaštiti prirode, to je prostrano, pretežno neizmijenjeno područje višestrukih prirodnih vrijednosti, a obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekosustava. Ima znanstvenu, kulturnu, odgojno – obrazovnu i rekreativnu ulogu.
• NAMETNIK – organizam koji stalno ili povremeno živi na domadaru ili u njegovoj unutrašnjosti ne ubijajući ga trenutačno. Taj je odnos za nametnika pozitivan, a za domadara negativan.
• NAMETNIŠTVO (PARAZITIZAM) – jedan organizam živi na štetu drugog organizma.
• NANIZAM – patuljasti rast. Nastaje kao posljedica nedostatka rasta.
• NANOPLANKTON – veličinska frakcija planktona koju čine planktonski organizmi veličine od 5 do 60 mikrometara.
• NARKOMANIJA – bolest koja nastaje trajnim uzimanjem neke droge.
• NARKOTIČAN – omamljujući.
• NASLJEDNA UPUTA – uputa koja sadrži plan građe, funkcije i razvoja stanice i cijelog organizma, a zapisana je redoslijedom nukleotida u molekuli DNA.
• NASLJEĐIVANJE – proces prenošenja svojstava roditelja na potomke putem gena.
• NASTIJE – gibanja biljnih organa čiji je smjer određen građom organa.
• NATALITET – broj živorođene djece na određenom području u tijeku jedne godine.
• NEANDERTALCI – naziv za pripadnike vrste Homo neanderthalensis.
• NEČISNICA – otvor na tijelu nekih životinja u koji se ulijevaju crijevni, bubrežni i spolni produkti prije nego što izađu iz tijela.
• NEESENCIJALNE AMINOKISELINE – aminokiseline koje ljudski organizam može stvoriti samostalno.
• NEFRON – temeljna funkcionalna jedinica u građi bubrega.
• NEFROTOKSIČAN – otrov koji oštećuje bubrege.
• NEKODIRAJUĆI DNA – LANAC – lanac molekule DNA koji se prepisuje u molekulu RNA; pa je stoga komplementaran molekuli RNA.
• NEKTARIJI – biljne žlijezde koje izlučuju nektar.
• NEKTON – zajednica životinja u vodenim slojevima koje se pomiču s mjesta neovisno o gibanju vode.
• NEMATOCIDI – otrovne tvari namijenjene suzbijanju oblića.
• NEODARVINIZAM – novije evolucijske teorije koje su nastale poslije Darwina, a smatraju da su selekcija, mutacije, izolacija i aktivan izbor staništa glavni čimbenici evolucije.
• NEODERMA (TEGUMENTUM) – zaštitni nestanični pokrov tijela metilja i trakavica.
• NEODREĐENI OBLIK RASTA – tip rasta karakterističan za biljke u kojemu organizam raste tako dugo dok živi.
• NEOFIT – biljna vrsta stranog podrijetla tj. ona koja je u povijesno vrijeme unesena u područja izvan svog prirodnog područja rasprostranjenosti, najčešće djelovanjem čovjeka.
• NEOPLAZIJA – novotvorevina, tumor.
• NEOTENIJA – pojava nastupanja spolne zrelosti i sposobnosti razmnožavanja prije završetka preobrazbe ličinke u odraslu jedinku.
• NEPOTPUNA DOMINACIJA – odnos alela u genotipu bez potpune dominacije. U fenotipu je vidljiva kombinacija obaju alela (intermedijer).
• NEPOTPUNA PREOBRAZBA KUKACA – preobrazba nekih kukaca od jajašaca do odraslog kukca bez prijelaznih stadija kukuljice.
• NEPROHODNO PROBAVILO – sve nepotrebne i štetne tvari izbacuju se kroz usni otvor (ne postoji crijevni otvor).
• NESELEKTIVAN PRIJENOS – prijenos svih molekula koje mogu proći kroz membranu od više prema nižoj koncentraciji.
• NESPECIFIČNA IMUNOST – oblik imunosti u kojoj izvršitelji imunosne reakcije mogu reagirati s više različitih antigena.
• NESPOLNO RAZMNOŽAVANJE – oblik razmnožavanja kojim nastaju jedinke s istom genetskom uputom (klonovi).
• NEUROHIPOFIZA – stražnji režanj hipofize. Izlučuje antidiuretski hormon (ADH) i oksitocin.
• NEUROHORMON – neurotransmiter, neuroprijenosnik. Kemijske tvari koje se oslobađaju na završecima aksona u sinaptičku pukotinu kad je stanica podražena. Prenose podražaj kroz sinaptičku pukotinu na sljedeću živčanu, mišićnu ili žljezdanu stanicu.
• NEURON – osnovna stanica živčanog tkiva u kojoj nastaje živčani podražaj.
• NEUROSEKRECIJSKE STANICE – živčane stanice koje na podražaj reagiraju stvaranjem i izlučivanjem hormona.
• NEUROTOKSIČAN – otrov koji oštećuje živčani sustav.
• NEUTROFILNI LEUKOCITI – glavna obrana protiv infekcije bakterijama. Fagocitiraju i razgrađuju bakterije u pomoću probavnih enzima lizosoma.
• NEVASKULARNE BILJKE – biljke koje nemaju pravo provodno tkivo i prave vegetativne organe (mahovine).
• NEZAVISNA SEGRAGACIJA – nezavisno razdvajanje dvaju ili više parova alela koji se nalaze na različitim homolognim kromosomima.
• NIKOTINAMID – ADENIN – DINUKLEOTID FOSFAT (NADPH) – keonzim prisutan u stanicama. Sudjeluje u prijenosu elektrona tijekom metaboličkih redoks reakcija fotosinteze.
• NIKOTINAMID – ADENIN – DINUKLOETID (NADH) – koenzim prisutan u stanicama. Sudjeluje u prijenosu elektrona tijekom metaboličkih redoks reakcija staničnog disanja.
• NITRATI – soli dušične kiseline, produkti oksidacije nitrita u tlu pomoću kemosintetskih dušičastih bakterija iz roda Nitrobacter.
• NITRIFICIRAJUĆE (NITRIFIKACIJSKE) BAKTERIJE – kemosintetske bakterije koje oksidiraju amonijak preko nitrita do nitrata.
• NITROFIKSATORI – prokaritoski organizmi sposobni vezati elementarni dušik iz atmosfere i pretvarati ga u oblik pogodan za sintezu bjelančevina (amonijevi ioni, nitrati).
• NOBELOVA NAGRADA – najveće priznanje za znanstveno otkriće.
• NODULI – korijenski gomoljići.
• NOKTURALNE ŽIVOTINJE – životinje koje su aktivne noću.
• NORADRENALIN – neurotransmiter auonomnoga i središnjeg živčanog sustava i hormon srži nadbubrežne žlijezde. Povećava krvni tlak, sužava krvne žile u mišićima, koži i organima, dok ih u srcu proširuje, relaksira crijeva i mokraćni mjehur.
• NUCEL – šupljina u središnjem dijelu sjemenog zametka (odgovara megasporangiju) u sjemenjača.
• NUKLEINSKA KISELINA – biološki važna molekula poput molekula DNA i RNA čija je uloga prenošenje genetske upute. Polinuklotidni lanci građeni su od šećera, dušičnih baza u fosfatne skupine.
• NUKLEOID – bakterijska kružna molekula DNA koja sadrži gene bez kojih bakterija ne može preživjeti (bakterijski kromosom).
• NUKLEOLUS – mjesto gdje prema uputi s DNA nastaje ribosomska RNA (rRNA) koja se udružuje s bjelančevinama u ribosomske podjedinice.
• NUKLEOPLAZMA – tekući sadržaj unutar jezgre.
• NUKLEOPROTEINI – složeni organski spojevi građeni od nukleinskih kiselina (DNA ili RNA) i proteina.
• NUKLEOSOM – osnovna jedinica pakiranja kromatina. Čini ga osam molekula histona oko kojih se namata DNA.
• NUKLEOTID – molekula čijim vezanjem u lanac nastaju polinuklotidni lanci molekula DNA i RNA. Nukleotidi su građeni od šećera, fosfatne skupine i jedne od četiri dušičnih baza.
• NUKLEUS (JEZGRA) – najznačajniji organel u stanici omeđen dvostrukom ovojnicom u čijoj se unutrašnjosti nalazi nasljedna tvar (kromatin).
• NULTA HIPOTEZA – pretpostavka da razlika između rezultata dobivenih pokusom i očekivanih rezultata nije statistički značajna, nego slučajna.
• NUTRIJENT – hranidbena tvar.