Litij

Skupina: 1

Perioda: 2

Atomski broj: 3

Relativna atomska masa: 6,941

Oksidacijski brojevi: -1, +1

Element: metal

Talište (°C): 180,54

Vrelište (°C): 1342

Elektronegativnost (Paulingova skala): 0,98

Najstabilnija kristalna struktura (pri 20°C): prostorno centrirana kubična

Element u čvrstom stanju

Atomski polumjer (pm): 152

Gustoća (g cm^-3): 0,534 (20°C)

Prva energija ionizacije (kJ mol^-1): 520,23

Druga energija ionizacije (kJ mol^-1): 7298,22

Treća energija ionizacije (kJ mol^-1): 11815,13

 Elektronska konfiguracija: [He] 2s¹

Otkriće: Johan August Arfwedson (1817.)

 

http://easycalculation.com/chemistry/elements/test.php?name=lithium

IZOTOPI:

⁶Li

• relativna atomska masa: 6.0151223

• maseni udio: 7,5%

⁷Li

• relativna atomska masa: 7.0160040

• maseni udio: 92,5%

 Litij je najlakši od svih poznatih metala. Mali polumjer atoma i još manji polumjer iona uzrokuju veću jakost metalne veze u kristalnoj rešetki u odnosu na ostale alkalijske metale.

Najmanje je reaktivan od svih alkalijskih metala.

Litije je mekani, srebrno bijeli metal koji sporo reagira s kisikom iz zraka.

Litij je relativno rijedak element, no vrlo rasprostranjen. Maseni udio litija u Zemljinoj kori je 0,0065%. Najčešće se javlja u nekim silikatima (tinjci) i fosfatima.

Litij i njegovi spojevi plamen daju plamenu intenzivno crvenu boju.

Elementarni litij i njegovi spojevi imaju široku upotrebu, u metalurgiji, analitičkoj kemiji. Zbog visokog toplinskog kapaciteta litij se koristi kao sastojak maziva (litijeva mast).

Litijevi spojevi (litijev karbonat) koriste se u medicini kao antidepresivi, npr. u liječenju duševnih bolesti kao što je biolarni poremećaj.

Izotopi litija korišteni su u proizvodnji litijeve bombe.

Također se upotrebljava za izradu specijalnih stakala i keramike. Zbog svog velikog elektrokemijskog potencijala koristi se kao anoda u baterijama.

Malim dodatkom litija poboljšavaju se mehaničke osobine aluminija i korozijska postojanost magnezija.

Povratak na periodni sustav elemenata.

Helij

Skupina: 18

Perioda: 1

Atomski broj: 2

Relativna atomska masa: 4,002602

Oksidacijski brojevi: [0]

Element: nemetal (plemeniti plin)

Talište (°C): -272,2

Vrelište (°C): -268,93

Najstabilnija kristalna struktura (pri 20°C): heksagonska

Element u plinovitom stanju

Atomski polumjer (pm): 37,3

Gustoća (g dm^-3): 0,1785 (plinovito stanje, 0°C)

Prva energija ionizacije (kJ mol^-1): 2372,34

Druga energija ionizacije (kJ mol^-1): 5250,56

Elektronska konfiguracija: 1s²

Otkriće: Pierre Jules César Janssen i Joseph Norman Lockyer (1868.)

http://images-of-elements.com/helium.jpg

 

IZOTOPI:

³He

• relativna atomska masa: 3.016029310

• maseni udio: 0.000137%

⁴He

• relativna atomska masa: 4.002603250

• maseni udio: 99.999863%

Helij je kemijski inertan, nezapaljivi plin, bez boje i mirisa. Drugi element po rasprostranjenosti u svemiru. U industrijske svrhe dobiva se iz prirodnih plinova prisutnih u nalazištima nafte u Teksasu (Amarillo), SAD, gdje mu je volumni udio 2%. Zbog malene gustoće, kombinirane s inertnošću, helij se upotrebljava za punjenje balona.

„Helijev zrak“ (21% O₂ i 79% He) se daje roniocima kod zaranjanja na velike dubine kako bi se izbjegla embolija (zbog manje topljivosti helija u odnosu na dušik).

http://www.clusterballoon.org/

Povratak na periodni sustav elemenata.

Vodik

Skupina: 1

Perioda: 1

Atomski broj: 1

Relativna atomska masa: 1,00794

Oksidacijski brojevi: +1, -1

Element: nemetal

Talište (°C): -259,34

Vrelište (°C): 252,87

Elektronegativnost (Paulingova skala): 2,2

Najstabilnija kristalna struktura (pri 20°C): heksagonska

Element u plinovitom stanju

Atomski polumjer (pm): 37,3

Gustoća (g L^-1): 0,08988 (plinovito stanje, 0°C)

Prva energija ionizacije (kJ mol^-1): 1312,0

Elektronska konfiguracija: 1s¹

Otkriće: Henry Cavendish (1766.)

http://images-of-elements.com/hydrogen.jpg

IZOTOPI:

¹H (procij)

• relativna atomska masa: 1,007825032

• maseni udio: 99,985%

²H (deuterij)

• relativna atomska masa: 2,014101778

• maseni udio: 0,015%

³H (tricij)

• relativna atomska masa: 3.016049268

Uzimajući u obzir cijeli svemir čini se da je vodik izrazito najrasprostranjeniji element. Zvijezde su uglavnom sastavljene od vodika (maseni udio oko 90%). Na Zemlji je vodik znatno rjeđi, što je posljedica manje Zemljine gravitacije u odnosu na zvijezde (gravitacija je premalena da zadrži lake molekule vodika). Vodik kao elementarna tvar na Zemlji dolazi samo u najvišim slojevima atmosfere i kao sastavni dio vulkanskih plinova.

U laboratoriju se vodik najčešće dobiva u Kippovu aparatu reakcijom cinka i razrijeđene kloridne ili sulfatne kiseline:

Zn(s) + 2H⁺ → Zn²⁺ + H₂(g)

Povratak na periodni sustav elemenata.

Razvitak biljnog organizma

• izmjena haploidne i diploidne generacije

• haploidna generacija (GAMETOFIT) proizvodi gamete ili spolne rasplodne stanice

• stapanjem muške i ženske gamete nastaje zigota

• zigota se razvija u biljku (SPOROFIT) koja je diploidna i proizvodi spore

• spore se razvijaju u generaciju koja proizvodi gamete

Tipični dvospolni cvijet kritosjemenjača sastoji se od lapova, latica, prašnika i tučka.

Biljka je sporofit ili diploidna generacija. Tijekom evolucije diploidna je generacija (sporofit) postala sve izraženija, a haploidna (gametofit) se postupno reducirala.

http://www.zastavki.com/eng/Nature/Flowers/wallpaper-22365-18.htm

PRAŠNIK

• muški dio cvijeta u kojem se razvijaju MIKROSPORE ili peludna zrnca

• prašnik se sastoji od prašničke niti (filamenta) i prašnice (antere)

• prašnica ima dvije polutke od kojih svaka sadrži dvije peludnice

Prerez prašnika

http://chsweb.lr.k12.nj.us/psidelsky/plant_meiosis.htm

 

• u peludnicama iz diploidnih matičnih stanica mejozom nastaju mikrospore

• PELUDNICE = MIKROSPORANGIJ

• MIKROSPOROGENEZA → proces kojim nastaju peludna zrnca (mikrospore)

• iz jedne matične stanice nastaju 4 haploidne mikrospore

Pelud

http://www.paranoias.org/2010/06/pollen-under-a-microscope/

• iz mikrospora se dalje razvija muški gametofit (haploidna generacija)

• jezgra mikrospore se mitotički dijeli i nastaju dvije jezgre: vegetativna i generativna

• kada peludno zrnce dospije na njušku tučka razvija se peludna mješinica

• jezgra generativne stanice podijeli se u dvije spermalne jezgre

TUČAK

• ženski dio cvijeta

• sastoji se od plodnice, vrata i njuške

• u plodnici su sjemeni zameci (homologni makrosporangiju)

• u sjemenom zametku nastaje matična stanica embrionske vreće

• tijekom makrosporogeneze (mejoza) matična stanica se dijeli i nastaju 4 haploidne stanice

• 3 stanice propadaju, samo 1 (makrospora) se razvija u embionsku vreću  iz koje će se razviti ženski gametofit (haploidna generacija)

• jezgra makrospore se tri puta mitotički dijeli → nastaje 8 jezgara

• jezgre se razdvajaju u dvije skupine od po 4 jezgara (smjeste se na suprotnim krajevima embrionske vreće)

• zatim se po jedna jezgra iz svake skupine stanica pomiče prema središtu stanice

• po tri jezgre ostaju na svakom kraju stanice → oko njih se oblikuju membrane i one postaju samostalne stanice

• jedna od tri gornje stanice (najveća) → jajna stanica (preostale dvije su pomoćnice)

• tri donje stanice su antipode

• dvije preostale središnje jezgre stapaju se u diploidnu sekundarnu jezgru

• ženski GAMETOFIT = embrionska vreća s 8 jezgara

Preračunavanje jedinica

Duljina

Iz jedinice:	U jedinicu:
metar [m]kilometar [km]decimetar [dm]centimetar [cm]milimetar [mm]mikrometar [µm]nanometar [nm]pikometar [pm]femtometar [fm]svjetlosna godina [ly]milja [mi, mi(Int)]nautička milja (UK)nautička milja (int.)inch [in]Bohrov radijus [b, a.u.]	metar [m]kilometar [km]decimetar [dm]centimetar [cm]milimetar [mm]mikrometar [µm]nanometar [nm]pikometar [pm]femtometar [fm]svjetlosna godina [ly]milja [mi, mi(Int)]nautička milja (UK)nautička milja (int.)inch [in]Bohrov radijus [b, a.u.]
Rezultat:

Masa

Iz jedinice:	U jedinicu:
megagram [Mg]kilogram [kg]gram [g]hektogram [hg]dekagram [dag]decigram [dg]centigram [cg]miligram [mg]mikrogram [µg]nanogram [ng]pikogram [pg]femtogram [fg]daltontona (metric) [t]kilotona (metric) [kt]karat [car, ct]atomska jedinica mase [u]masa protonamasa neutronamasa Zemljemasa Sunca	megagram [Mg]kilogram [kg]gram [g]hektogram [hg]dekagram [dag]decigram [dg]centigram [cg]miligram [mg]mikrogram [µg]nanogram [ng]pikogram [pg]femtogram [fg]daltontona (metric) [t]kilotona (metric) [kt]karat [car, ct]atomska jedinica mase [u]masa protonamasa neutronamasa Zemljemasa Sunca
Rezultat:

Volumen

Iz jedinice:	U jedinicu:
kubični metar [m^3]kubični kilometar [km^3]kubični decimetar [dm^3]kubični centimetar [cm^3, cc]kubični milimetar [mm^3]litra [L, l]hektolitra [hL]decilitra [dL]centilitra [cL]mililitra [mL]mikrolitra [µL]nanolitra [nL]pikolitra [pL]	kubični metar [m^3]kubični kilometar [km^3]kubični decimetar [dm^3]kubični centimetar [cm^3, cc]kubični milimetar [mm^3]litra [L, l]hektolitra [hL]decilitra [dL]centilitra [cL]mililitra [mL]mikrolitra [µL]nanolitra [nL]pikolitra [pL]
Rezultat:

Površina

Iz jedinice:	U jedinicu:
kvadratni metar [m^2]kvadratni kilometar [km^2]kvadratni hektometar [hm^2]kvadratni dekametar [dam^2]kvadratni decimetar [dm^2]kvadratni centimetar [cm^2]kvadratni milimetar [mm^2]kvadratni mikrometar [µm^2]kvadratni nanometar [nm^2]hektar [ha]	kvadratni metar [m^2]kvadratni kilometar [km^2]kvadratni hektometar [hm^2]kvadratni dekametar [dam^2]kvadratni decimetar [dm^2]kvadratni centimetar [cm^2]kvadratni milimetar [mm^2]kvadratni mikrometar [µm^2]kvadratni nanometar [nm^2]hektar [ha]
Rezultat:

Instrukcije iz kemije - Zadaci

Zadaci iz kemije

1. Žarenje amonijevog bikromata odvija se prema slijedećoj jednadžbi:

(NH₄)₂CrO₇(s) → Cr₂O₃(s) + 4 H₂O(g) + 2 NH₃(g)

M_r ((NH₄)₂Cr₂O₇) = 250, V_m° = 22,4 L/mol

Volumen vodene pare (preračunat na standardne uvjete) koja se dobiva žarenjem 5 g bikromata je:

a) 0,448 L

b) 1,79 L

c) 3,58 L

d) 0,112 L

e) 0,80 L

2. Ako je elektronska konfiguracija valentne ljuske nekog elementa 3s²3p⁶ slijedi da:

 a) atom ima relativnu atomsku masu 18

b) ima relativnu atomsku masu 36

c) tvori dvoatomske molekule povezane jakim van der Waalsovim silama

d) s metalima stvara ionsku kristalnu rešetku

e) je plin koji se nalazi u atomskom stanju

3. Među navedenim spojevima sumpor ima najniži oksidacijski broj u:

 a) sumpornoj kiselini

b) sumporastoj kiselini

c) sumporovodiku

d) elementarnom sumporu

e) sumporovom(IV) oksidu

4. Kristali metala:

a) imaju nisko talište i vrelište

b) topljivi su u vodi

c) su izolatori

d) pokazuju svojstvo kalavosti

e) se mogu kovati

5. Iz danih standardnih reduktivnih elektrodnih potencijala slijedi da:

Al³⁺ + 3e^- → Al

E° = -1,70 V

Cr²⁺ + 2e^- → Cr

E° = 0,56

a) u galvanskom članku napreduje slijedeća reakcija: 3 Cr²⁺ +2 Al → 3 Cr + 2 Al³⁺

b) je potencijal članka – 1,14 V

c) u galvanskom članku napreduje slijedeća reakcija: 3 Cr + 2 Al³⁺ → 3 Cr²⁺ +2 Al

d) je potencijal članka – 2,26 V

e) elektroda od Cr je anoda

6. Pojam koji nije vezan uz promjenu agregatnog stanja:

a) taljenje

b) kristalizacija

c) kondenzacija

d) isparavanje

e)  difuzija

7. Vodena otopina sljedeće soli ima pH < 7:

a) CaCl₂

b) Na₂S

c) Ca(NO₃)₂

d) NaF

e) FeSO₄

8. Ugljik nije:

a) čađa

b) fuleren

c) bakelit

d) grafit

e) dijamant

Instrukcije iz biologije - Ribosomi

RIBOSOMI

Ribosomi mogu biti vezani za membrane hrapavog endoplazmatskog retikuluma ili se mogu nalaziti slobodni u citoplazmi.

POLISOMI su zavojito složene nakupine ribosoma.

• nisu vidljivi svjetlosnim mikroskopom (veličina 20 – 30 nm)

• makromolekularne nakupine ribonukleinske kiseline (rRNA) i proteina

• ribosomska RNA sintetizira se u jezgri – na području jezgrice

• ribosomi se sastoje od dvije podjedinice – velike i male

• koeficijent sedimentacije ribosoma prokariotskih stanica iznosi 70 S, a eukariotskih 80 S

• na njima se aminokiseline povezuju u proteine peptidnom vezom