Pripreme za državnu maturu

Državna matura 2014./2015.
Jesenski rok
Biologija

Pitanja i odgovori preuzeti sa stranice Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Ispitna pitanja i odgovori iz biologije

Zadaci kratkih odgovora i zadaci popunjavanja.

45. Slika prikazuje četiri vrste stanica.

45.1. Kojim je slovom označena stanica koja nema ni jezgru ni nukleoid?

Odgovor: slovom D.

45.2. Navedite jednu staničnu strukturu koja je prisutna u svim vrstama stanica prikazanih na slici.

Odgovor: stanična membrana/ribosomi/citoplazma

45.3. Kako se naziva tvorba eukariotske stanice koja se prema teoriji o endosimbiozi povezuje sa stanicom označenom slovom C.?

Odgovor: mitohondrij/kloroplast

45.4. Kako se zove znanstvenik koji je prvi promatrao žive stanice bakterija i krvi?

Odgovor: Antony van Leeuwenhoeck

46. Slika prikazuje neke tvorbe eukariotske stanice.

46.1. Kako se naziva tvorba koja je na slici označena slovom B.?

Odgovor: hrapavi (zrnati) endoplazmatski retikulum (endoplazmatska mrežica)

46.2. Koja je uloga tvorbe označene na slici slovom D.?

Odgovor: sinteza ribosomske RNA (rRNA)

46.3. Koja je morfološka razlika između ovojnice tvorbe označene na slici slovom A. u odnosu na membrane tvorba označene na slici slovima B. i C.?

Odgovor: jezgrina ovojnica je dvostruka membrana/jezgrina ovojnica ima pore

46.4. Kako se naziva tvorba označena na slici slovom C. koja stvara mjehuriće od kojih neki sadržavaju probavne enzime?

Odgovor: Golgijevo tijelo/Golgijev aparat

47. Lišajevi su organizmi koji prevladavaju u tundrama.

47.1. Koji organizmi izgrađuju lišaj?

Odgovor: gljive i alge

47.2. Kako se naziva odnos organizama koji izgrađuju lišaj?

Odgovor: lišaj je simbioza/mutualizam gljiva i algi.

47.3. Što se može zaključiti o kvaliteti zraka u prigradskome naselju ako na drveću nema lišajeva?

Odgovor: zrak je onečišćen (npr. ispušnim plinovima).

47.4. Zbog čega se lišajevi nazivaju pionirima vegetacije?

Odgovor: prvi naseljavaju gole stijene i stvaraju tlo za biljke.

48. Slika prikazuje dvostruku oplodnju kritosjemenjača.

48.1. Na slici strelicom označite peludno zrno.

Odgovor: strelica treba biti usmjerena u tvorbu zaokruženu zelenom bojom (na jednom ili drugom tučku)

48.2. Kako se naziva tvorba označena na slici slovom A.?

Odgovor: polenova (peludna) mješinica

48.3. Što će nakon oplodnje nastati iz stanica označenih na slici slovom B.?

Odgovor: triploidni endosperm ili hranjivo tkivo

48.4. Jednom rečenicom objasnite zbog čega se oplodnja kritosjemenjača naziva dvostruka oplodnja.

Odgovor: jer se oplođuju i jajna stanica i središnje jezgre.

49. Slika prikazuje preobrazbu vretenca.

49.1. Kako se naziva oblik preobrazbe svojstven vretencima?

Odgovor: nepotpuna preobrazba

49.2. Gdje živi ličinka vretenca?

Odgovor: u vodi

49.3. Koji se tjelesni privjesci nalaze na svakome prsnom kolutiću odrasle jedinke?

Odgovor: noge

49.4. Zbog čega su vretenca danas ugrožena?

Odgovor: isušivanje pojedinih područja i pretvaranje u obradive površine/onečišćenja teškim metalima, pesticidima, otpadnim vodama/ kisele kiše…

50. Slika prikazuje živčano-hormonsku regulaciju poroda.

50.1. Koja je endokrina žlijezda na slici označena slovom A.?

Odgovor: hipofiza

50.2. Koji podražaj dovodi do stimulacije hipotalamusa tijekom prve faze porođaja?

Odgovor: mehanički pritisak glavice djeteta na vrat maternice

50.3. Kojim je događajem označeno treće porođajno doba?

Odgovor: ljuštenje posteljice

50.4. Kako se naziva prvo majčino mlijeko bogato imunoglobulinima koje novorođenče siše neposredno nakon rođenja?

Odgovor: kolostrum

51. Slika prikazuje građu srca čovjeka.

51.1. Kako se naziva krvna žila označena na slici slovom A. kojom u srce ulazi oksigenirana krv?

Odgovor: plućna vena

51.2. Koja je uloga osrčja?

Odgovor: smanjuje trenje

51.3. Kako se nazivaju arterije koje se mogu začepiti uslijed nakupljanja masnih naslaga na njihovim stijenkama i uzrokovati srčani infarkt?

Odgovor: koronarne arterije

51.4. Ugradnjom kojega uređaja liječnici mogu pomoći pacijentu s oslabljenom funkcijom centra za automaciju srca (SA ili AV-čvorom)?

Odgovor: ugradnjom pace – makera, srčanog elektrostimulatora

52. Katarina i Luka su supružnici normalne pigmentacije kože. Katarina normalno raspoznaje boje, a Luka je daltonist. Katarinini su roditelji zdravi homozigoti za pigmentaciju kože i nemaju recesivne gene za daltonizam. Lukin je otac albino koji normalno raspoznaje boje, a Lukina majka ima normalnu pigmentaciju kože i heterozigot je za daltonizam.

Aleli za normalno razlikovanje boja (X^D) i daltonizam (X^d) su spolno vezani geni. Aleli koji određuju normalnu pigmentaciju kože (A) ili albinizam (a) dolaze na jednome od parova autosoma.

52.1. Napišite genotipove Katarine i Luke.

Katarinin genotip: X^DX^D AA

Lukin genotip: X^dY Aa

52.2. Napišite moguće genotipove gameta Katarine i Luke za navedena svojstva.

Katarinine gamete: X^DA

Lukine gamete: X^dA, X^da, YA, Ya

52.3. Prikažite sve moguće genotipove njihove djece za navedena svojstva.

52.4. Jednom rečenicom opišite fenotip Katarinine i Lukine djece za obje osobine.

Odgovor: sva će djeca, bez obzira na spol, raspoznavati boje i imati normalnu pigmentaciju kože.

53. Slika prikazuje morskoga psa i dupina.

53.1. Morski pas i dupin dobri su primjeri konvergentne evolucije. Navedite jedan dokaz te tvrdnje.
Odgovor: oba imaju hidrodinamičan (ribolik, vretenast) oblik tijela.

53.2. Koji čimbenik utječe na konvergenciju morskoga psa i dupina?
Odgovor: okoliš (more) u kojem žive

53.3. Kako se nazivaju organi različitoga podrijetla, ali slične uloge?
Odgovor: analogni organi

53.4. U koju se skupinu (razred) kralježnjaka ubraja morski pas, a u koju dupin?
Morski pas: riba
Dupin: sisavac

54. Slika prikazuje promjene koncentracija plinova ugljikova(IV) oksida (CO₂) i klorofluorougljika (CFC) u atmosferi od 1978. do 2010. godine.

54.1. Pogledajte sliku i jednom rečenicom usporedite promjene koncentracije plinova CO₂ i CFC u razdoblju nakon 1994. godine.
Odgovor: U razdoblju nakon 1994. godine koncentracija CO₂ i dalje postupno raste dok koncentracija CFC nakon 1994. počinje opadati.

54.2. Navedite jedan izvor koji utječe na koncentraciju plina CO₂ u atmosferi.
Odgovor: sagorijevanje fosilnih goriva (nafta, plin, ugljen, drvo)

54.3. Koji je ekološki problem izazvan pretjeranom upotrebom plina CFC?
Odgovor: ozonske rupe

54.4. Kako će pojačana primjena obnovljivih izvora energije utjecati na koncentraciju plina CO₂ u atmosferi?
Odgovor: većim korištenjem obnovljivih (alternativnih) izvora energije, koncentracija CO₂ trebala bi se početi smanjivati.

Na stranicama Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja objavljeni su novi ispitni katalozi izbornih predmeta kemije i biologije za državnu maturu 2015/2016. Obratite pažnju, došlo je do većih promjena u strukturi testa i načinu ispitivanja!


http://www.ncvvo.hr/drzavnamatura/web/public/katalozi2016

 

Sinteza proteina

Bjelančevine ili proteini → najviše različitih funkcija u živom organizmu

• Građevne tvari → keratin (kosa, dlaka, vuna, perje, rogovi)
• Vezivne tvari → kolagen
• Zaštitne tvari → protutijela

Proteini → polimeri

• Aminokiseline povezane peptidnom vezom

 

• Dipeptid → dvije aminokiseline 
• Oligopeptid → tri do deset aminokiselina 
• Polipeptid → deset do sto aminokiselina 
• Proteini → više od sto aminokiselina

Dvadeset aminokiselina u sastavu proteina.

Čovjek → sinteza deset aminokiselina

Esencijalne aminokiseline → potreban unos u organizam

Gen → dio DNA koji nosi informaciju za sintezu proteina i različitih molekula RNA

Genski kod → spona (“način komuniciranja”) između gena i proteina

Ribonukleinska kiselina (RNA)

• Jezgra
• Citoplazma
• Ribosomi → sinteza proteina

• Jednolančana molekula
• Šećer riboza
• Dušična baza uracil

Tri vrste RNA:

Glasnička RNA (mRNA)

• Izlazi iz jezgre u citoplazmu na ribosome

• Uputa za sintezu proteina

Prijenosna ili transportna RNA (tRNA)

• Prijenos aminokiseline do ribosoma

Ribosomska RNA (rRNA)

• Izgradnja ribosoma

Genski zapis (šifra ili kod) → slijed tri nukleotida (triplet) na molekuli DNA

• Jedan triplet određuje jednu aminokiselinu

Prepisivanje ili transkripcija

• Početak sinteze proteina
• Jezgra
• Prepisivanje kodova s DNA u kodone na mRNA
• Enzim RNA polimeraza

Prevođenje ili translacija

• Prevođenje upute s mRNA na redoslijed aminokiselina
• Ribosom
• tRNA donosi aminokiseline na ribosom
• Specifičan triplet dušičnih baza tRNA → antikodon

Prvi kodon → start kodon AUG → metionin

Stop kodon → prekid sinteze proteina

• UAA
• UAG
• UGA

Proces sinteze proteina → jednak u svim živim bićima

Središnja biološka dogma:

Eukarioti

Kodirajuće regije na molekuli DNA → eksoni

Nekodirajuće regije → introni

Izrezivanje instronskih sekvenci

Povezivanje eksona

Zadaci iz kemije za treći razred

1. Izračunaj gustoću zlata koje kristalizira u obliku plošno centrirane kocke, a duljina brida elementarne ćelije je 0,407 nm.

2. Maseni udio magnezijevih ion u morskoj vodi je 0,13%. Kolika je masa morske vode koju treba preraditi kako bi se proizvela 1 tona magnezija pri iskorištenju 75%

3. Jednadžbama prikaži reakciju natrijeve lužine:
a) sa sumporovim (IV) oksidom
b) s ugljikovim (IV) okisdom
c) sa sumporovodikom
Plinovi se uvode u otopinu do zasićenja.
U koju vrstu reakcija ubrajamo navedene reakcije?

4. Jednadžbama prikaži procese na elektrodama pri dobivanju aluminija iz glinice. Zašto se anodni blokovi procesom elektrolize troše?

5. Pri temperaturi 400°C i tlaku 250 bara, reakcijom 2,80 g dušika s dovoljnom količinom vodika, nastaje 0,72 g amonijaka. Izračunaj iskorištenje reakcije.

6. Izračunaj promjenu standardne Gibbsove energije za reakciju 50,0 g dušika s kisikom pri 25°C.
Jednadžba reakcije je:
N₂(g) + O₂(g) → 2 NO(g)
Može li se NO raspasti na elemente pri zadanim uvjetima?

7. Izračunaj pH puferske otopine u kojoj su množinske koncentracije:
C(NH₃) = 0,15 moldm^-3, C(NH₄Cl) = 0,35 moldm^-3.
Konstanta disocijacije K_b = 1,8 • 10^-5 moldm^-3.

8. Masa tekućeg klorida formule XCl₂ je 0,200 g, a volumen pare je 55,8 cm³ pri standardnom tlaku i temperaturi 350 K.
a) Izračunaj relativnu atomsku masu elementa X.
b) Odredi atomski broj elementa X.

9. Izračunaj promjenu entropije pri kondenzaciji 1 mola vode. Temperatura je 100°C, a molarna entalpija isparavanja vode je 40,7 kJ/mol.

10. Molarna entalpija taljenja leda je 6,008 kJ/mol. Promjena entropije pri očvršćivanju 2 mola vode je:
a) 43,98 J/K
b) 218,2 J/K
c) -43,98 J/K
d) -218,2 J/K
Odaberi ispravan odgovor.

11. Izračunaj konstantu ravnoteže Kc pri t = 25°C za reakciju:
2H₂O(l) → 2H₂(g) + O₂(g)

12. Što nastaje elektrolizom vruće otopine kalij – klorida?

13. Poredaj kovalentne veze prema porastu polarnosti: C – F, H – F, F – F, O – F

14. Jednadžbama prikaži reakcije:
a) natrija i vodika
b) broma i vodika
c) sumpora i vodika
d) butana (C₄H₁₀) i vodene pare.

Fotosinteza

Reakcije fotosinteze

Listovi → najvažniji organi za fotosintezu
Reakcije fotosinteze dijele se na primarne i sekundarne reakcije.

Primarne reakcije

• Reakcije ovisne o svjetlosti

• Fotofosforilacija i fotoliza voda

• Odvijaju se na tilakoidnim membranama kloroplasta
• Stvaranje molekula NADPH i ATP-a pomoću Sunčeve energije

Sekundarne reakcije

• Reakcije u tami

• Neovisne o svjetlosti

• Calvinov ciklus

• Stroma kloroplasta
• Sinteza organskih molekula pomoću kemijske energije sadržane u molekulama ATP-a i NADPH

Primarne reakcije

Fotosustavi I i II → udružene molekule biljnih pigmenata u sastavu tilakoidnih membrana. Fotosustav se sastoji od antenskih molekula i reakcijskog središta.

Antenske molekule 

• Molekule pigmenta
• “Hvataju” fotone svjetlosti i usmjeravaju u reakcijsko središte

Reakcijsko središte
• Klorofil a
• Izbacivanje dva elektrona iz atoma magnezija pomoću energije fotona

• Izbacivanje elektrona iz fotosustava I i II → transportni lanac elektrona
• Prelazak elektrona na oksidirani koenzim NADP⁺
• Oksidirani fotosustav II  oduzima elektrone iz atoma kisika u molekulama vode

Fotoliza vode → razgradnja vode pomoću svjetlosti na elementarni kisik i vodikove ione.

• Nakupljanje vodikovih iona u unutrašnjosti tilakoida; dolazi do stvaranja njegovog gradijenta u odnosu na stromu kloroplasta

• Difuzija H⁺ iona u stromu preko enzima ATP- sintetaze → oslobađanje kemijske energije i pohranjivanje u molekulama ATP-a

• Nakupljanje ATP i NADPH u stromi → Calvinov ciklus 

Sekundarne reakcije (Calvinov ciklus)

• Sekundarne reakcije počinju vezanjem ugljikova (IV) oksida na ribuloza-1,5-difosfat  

• Karboksilacija → vezanje CO₂ 

• Prvi korak Calvinovog ciklusa katalizira enzim ribuloza-1,5-difosfat karboksilaza oksigenaza (rubisko) 

• Sinteza glukoze iz šećera s tri ugljikova atoma koji nastaje u Calvinovom ciklusu
• Glukoza je primarni produkt fotosinteze
• Polimerizacija glukoze u škrob

Usporedba fotosinteze i staničnog disanja:

Nacionalni ispiti 2007

I. Zadatci s jednim točnim odgovorom
UPUTA: Na listu za odgovore trebaš obilježiti znakom X samo jedan od četiriju ponuđenih odgovora. Točan odgovor donosi 1 bod, a netočan 0 bodova.
 
1. U kojoj se od navedenih staničnih tvorbi zbiva stanično disanje?
A. ribosomu
B. lizosomu
C. endoplazmatskoj mrežici
D. mitohondriju
 
Točan odgovor: D
 
2. Broj kromosoma je u tjelesnim stanicama:
A. polovičan
B. triploidan
C. diploidan
D. haploidan

Točan odgovor: C
 
3. Koji od navedenih organizama pripadaju carstvu protista (protoktista)?
A. alge
B. bakterije
C. cijanobakterije
D. papratnjače
 
Točan odgovor: A
 
4. Koja je molekula prikazana crtežom?
 

A. nukleotid
B. nukleinska kiselina
C. aminokiselina
D. triglicerid
 
Točan odgovor: C
 
5. U molekuli prikazanoj na slici postoje:
 
 
 A. vodikove veze unutar lanaca i kovalentne veze među lancima
B. kovalentne veze unutar lanaca i vodikove veze među lancima
C. kovalentne veze unutar lanaca i među lancima
D. vodikove veze unutar lanaca i među lancima
 
Točan odgovor: B
 
6. Koja će se molekula osloboditi pri nastanku dipeptida?
A. voda
B. alkohol
C. kisik
D. ugljikov(IV) oksid
 
Točan odgovor: A
 
7. Koje stanične strukture su najsličnije po građi?
A. Golgijevo tijelo i ribosom
B. kloroplast i ribosom
C. kloroplast i mitohondrij
D. ribosom i lizosom
 
Točan odgovor: C
 
8. Koji spoj životinjama služi za skladištenje energije?
A. kolesterol
B. triglicerid
C. glicerol
D. škrob
 
Točan odgovor: B
 
9. Koji od navedenih spojeva sadrži dušičnu bazu?
A. DNA-polimeraza
B. pepsin
C. ATP
D. fosfolipid

Točan odgovor: C
 
10. Koji je proces prikazan na slici?

A. olakšana difuzija
B. osmoza
C. pinocitoza
D. aktivni transport
 
Točan odgovor: B
 
11. Što od navedenoga ima životinjska, a nema većina biljnih stanica?
A. staničnu membranu
B. Golgijevo tijelo
C. centriole
D. staničnu stijenku
 
Točan odgovor: C
 
12. Koji proces prikazuje ovaj crtež?
 
 
A. aktivni prijenos
B. egzocitozu
C. endocitozu
D. olakšanu difuziju
 
Točan odgovor: B
 
13. Kako se zove tvorba kojoj se povećava volumen tijekom razvoja biljne stanice?
A. vakuola
B. ribosom
C. mitohondrij
D. centriol

Točan odgovor: A 

14. Što od navedenoga vidimo u jezgri tijekom interfaze?
A. kromosome koji sadrže dvije kromatide
B. diobeno vreteno
C. kromosome u konjugaciji
D. kromatin

Točan odgovor: D
 
15. Koliko kromosoma i koliko molekula DNA nalazimo u stanici čovjeka u kasnoj anafazi mitoze?
A. 46 kromosoma i 46 molekula DNA
B. 23 kromosoma i 46 molekula DNA
C. 92 kromosoma i 92 molekule DNA
D. 46 kromosoma i 92 molekule DNA

Točan odgovor: C
 
16. Koja je uloga klorofila u fotosintezi?
A. razgradnja organskih spojeva
B. proizvodnja kisika
C. sinteza organskih spojeva
D. vezanje svjetlosne energije
 
Točan odgovor: D
 
17. Koja od navedenih staničnih tvorbi nema membranu?
A. vakuola
B. kloroplast
C. ribosom
D. lizosom

Točan odgovor: C
 
18. Koja je od navedenih staničnih tvorbi točno spojena s njenom funkcijom?
A. ribosom – sinteza steroida
B. mitohondrij – proizvodnja kisika
C. centrosom – formiranje diobenoga vretena
D. lizosom – stvaranje ATP-a
 
Točan odgovor: C
 
19. Što trebaš upisati na praznu crtu da točno dopuniš navedenu reakciju?
ATP → ____________ + P + energija
A. ATP-aza
B. ADP
C. PO₄3-
D. AMP

Točan odgovor: B
 
20. Koja od navedenih jednadžbi prikazuje stanično disanje?
A. C₆H₁₂O₆ + 6O₂ → 6H₂O + 6CO₂ + energija
B. 6CO₂ + 12H₂O + svjetlosna energija (klorofil) → C₆H₁₂O₆ +6O₂ + 6H₂O
C. C₆H₁₂O₆ → 2 C₂H₅OH + 2CO₂ + energija
D. 6CO₂ + 12H₂O + svjetlosna energija (klorofil) → C₆H₁₂O₆ + CO₂ + 6H₂O

Točan odgovor: A

Lišaji (Lichenes)

• Mnogostanični organizmi – simbioza gljive i alge.
• Gljive → mješinarke.

• Alge → zelene alge ili cijanobakterije (modrozelene alge).

• Uloga gljiva: zaštita, opskrbljivanje vodom i mineralnim tvarima.

• Uloga alga: opskrbljivanje hranjivim tvarima putem fotosinteze.

Građa lišaja

• Hife gljiva obavijaju kuglaste jednostanične alge

• Gusto poredane hife na gornjoj i donjoj strani lišaja → zaštitni sloj (kora).

• Alge ravnomjerno raspoređene na gornjem dijelu talusa → fotosintetski sloj.

• Središnji sloj sastoji se od mreža hifa → sudjeluje u izmjeni plinova.

hife – zaštitni sloj (kora) + kuglaste alge – fotosintetski organizmi

Razmnožavanje

Sorediji → vjetar

Nastaju u fotosintetskom sloju → gornja kora.

Mali djelovi lišaja mogu se otkinuti – lako pucaju.

Sorediji

Spolno razmnožavanje

Spore gljiva raznosi vjetar → nova alga za simbiozu

• Opisano oko 25000 vrsta lišaja.

• Terestrički – pričvršćeni za tlo.

• Epilitski – pričvršćeni za stijenu.

• Epifiti – žive na drugim organizmima.

• Pioniri vegetacije

• Dobro podnose nepovoljne uvjete na staništu.

→ Zaustavljaju metaboličku aktivnost.

→ Stanje mirovanja ili kriptobioza.

• Osjetljivi na zagađenje

→ Indikatori zagađenja

Oblici lišaja

Listasti lišaji

• Plosnato krpasti talus slabo povezan s podlogom.

Islandski lišaj

• Od tundre do visokih planina

• Pripravci za kašalj

Grmasti lišaji

• Na krošnjama, slabo povezani s podlogom.

Letharia vulpina - jedini europski otrovni lišaj

Korasti lišaji

• Čvrsto vezani za podlogu, nepravilnog oblika.

Rhizocarpon geographicum

• raste na stijenama → godišnje 0,5 mm