Pripreme za državnu maturu

Državna matura 2014./2015.
Jesenski rok
Biologija

Pitanja i odgovori preuzeti sa stranice Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Ispitna pitanja i odgovori iz biologije

Zadaci kratkih odgovora i zadaci popunjavanja.

45. Slika prikazuje četiri vrste stanica.

45.1. Kojim je slovom označena stanica koja nema ni jezgru ni nukleoid?

Odgovor: slovom D.

45.2. Navedite jednu staničnu strukturu koja je prisutna u svim vrstama stanica prikazanih na slici.

Odgovor: stanična membrana/ribosomi/citoplazma

45.3. Kako se naziva tvorba eukariotske stanice koja se prema teoriji o endosimbiozi povezuje sa stanicom označenom slovom C.?

Odgovor: mitohondrij/kloroplast

45.4. Kako se zove znanstvenik koji je prvi promatrao žive stanice bakterija i krvi?

Odgovor: Antony van Leeuwenhoeck

46. Slika prikazuje neke tvorbe eukariotske stanice.

46.1. Kako se naziva tvorba koja je na slici označena slovom B.?

Odgovor: hrapavi (zrnati) endoplazmatski retikulum (endoplazmatska mrežica)

46.2. Koja je uloga tvorbe označene na slici slovom D.?

Odgovor: sinteza ribosomske RNA (rRNA)

46.3. Koja je morfološka razlika između ovojnice tvorbe označene na slici slovom A. u odnosu na membrane tvorba označene na slici slovima B. i C.?

Odgovor: jezgrina ovojnica je dvostruka membrana/jezgrina ovojnica ima pore

46.4. Kako se naziva tvorba označena na slici slovom C. koja stvara mjehuriće od kojih neki sadržavaju probavne enzime?

Odgovor: Golgijevo tijelo/Golgijev aparat

47. Lišajevi su organizmi koji prevladavaju u tundrama.

47.1. Koji organizmi izgrađuju lišaj?

Odgovor: gljive i alge

47.2. Kako se naziva odnos organizama koji izgrađuju lišaj?

Odgovor: lišaj je simbioza/mutualizam gljiva i algi.

47.3. Što se može zaključiti o kvaliteti zraka u prigradskome naselju ako na drveću nema lišajeva?

Odgovor: zrak je onečišćen (npr. ispušnim plinovima).

47.4. Zbog čega se lišajevi nazivaju pionirima vegetacije?

Odgovor: prvi naseljavaju gole stijene i stvaraju tlo za biljke.

48. Slika prikazuje dvostruku oplodnju kritosjemenjača.

48.1. Na slici strelicom označite peludno zrno.

Odgovor: strelica treba biti usmjerena u tvorbu zaokruženu zelenom bojom (na jednom ili drugom tučku)

48.2. Kako se naziva tvorba označena na slici slovom A.?

Odgovor: polenova (peludna) mješinica

48.3. Što će nakon oplodnje nastati iz stanica označenih na slici slovom B.?

Odgovor: triploidni endosperm ili hranjivo tkivo

48.4. Jednom rečenicom objasnite zbog čega se oplodnja kritosjemenjača naziva dvostruka oplodnja.

Odgovor: jer se oplođuju i jajna stanica i središnje jezgre.

49. Slika prikazuje preobrazbu vretenca.

49.1. Kako se naziva oblik preobrazbe svojstven vretencima?

Odgovor: nepotpuna preobrazba

49.2. Gdje živi ličinka vretenca?

Odgovor: u vodi

49.3. Koji se tjelesni privjesci nalaze na svakome prsnom kolutiću odrasle jedinke?

Odgovor: noge

49.4. Zbog čega su vretenca danas ugrožena?

Odgovor: isušivanje pojedinih područja i pretvaranje u obradive površine/onečišćenja teškim metalima, pesticidima, otpadnim vodama/ kisele kiše…

50. Slika prikazuje živčano-hormonsku regulaciju poroda.

50.1. Koja je endokrina žlijezda na slici označena slovom A.?

Odgovor: hipofiza

50.2. Koji podražaj dovodi do stimulacije hipotalamusa tijekom prve faze porođaja?

Odgovor: mehanički pritisak glavice djeteta na vrat maternice

50.3. Kojim je događajem označeno treće porođajno doba?

Odgovor: ljuštenje posteljice

50.4. Kako se naziva prvo majčino mlijeko bogato imunoglobulinima koje novorođenče siše neposredno nakon rođenja?

Odgovor: kolostrum

51. Slika prikazuje građu srca čovjeka.

51.1. Kako se naziva krvna žila označena na slici slovom A. kojom u srce ulazi oksigenirana krv?

Odgovor: plućna vena

51.2. Koja je uloga osrčja?

Odgovor: smanjuje trenje

51.3. Kako se nazivaju arterije koje se mogu začepiti uslijed nakupljanja masnih naslaga na njihovim stijenkama i uzrokovati srčani infarkt?

Odgovor: koronarne arterije

51.4. Ugradnjom kojega uređaja liječnici mogu pomoći pacijentu s oslabljenom funkcijom centra za automaciju srca (SA ili AV-čvorom)?

Odgovor: ugradnjom pace – makera, srčanog elektrostimulatora

52. Katarina i Luka su supružnici normalne pigmentacije kože. Katarina normalno raspoznaje boje, a Luka je daltonist. Katarinini su roditelji zdravi homozigoti za pigmentaciju kože i nemaju recesivne gene za daltonizam. Lukin je otac albino koji normalno raspoznaje boje, a Lukina majka ima normalnu pigmentaciju kože i heterozigot je za daltonizam.

Aleli za normalno razlikovanje boja (X^D) i daltonizam (X^d) su spolno vezani geni. Aleli koji određuju normalnu pigmentaciju kože (A) ili albinizam (a) dolaze na jednome od parova autosoma.

52.1. Napišite genotipove Katarine i Luke.

Katarinin genotip: X^DX^D AA

Lukin genotip: X^dY Aa

52.2. Napišite moguće genotipove gameta Katarine i Luke za navedena svojstva.

Katarinine gamete: X^DA

Lukine gamete: X^dA, X^da, YA, Ya

52.3. Prikažite sve moguće genotipove njihove djece za navedena svojstva.

52.4. Jednom rečenicom opišite fenotip Katarinine i Lukine djece za obje osobine.

Odgovor: sva će djeca, bez obzira na spol, raspoznavati boje i imati normalnu pigmentaciju kože.

53. Slika prikazuje morskoga psa i dupina.

53.1. Morski pas i dupin dobri su primjeri konvergentne evolucije. Navedite jedan dokaz te tvrdnje.
Odgovor: oba imaju hidrodinamičan (ribolik, vretenast) oblik tijela.

53.2. Koji čimbenik utječe na konvergenciju morskoga psa i dupina?
Odgovor: okoliš (more) u kojem žive

53.3. Kako se nazivaju organi različitoga podrijetla, ali slične uloge?
Odgovor: analogni organi

53.4. U koju se skupinu (razred) kralježnjaka ubraja morski pas, a u koju dupin?
Morski pas: riba
Dupin: sisavac

54. Slika prikazuje promjene koncentracija plinova ugljikova(IV) oksida (CO₂) i klorofluorougljika (CFC) u atmosferi od 1978. do 2010. godine.

54.1. Pogledajte sliku i jednom rečenicom usporedite promjene koncentracije plinova CO₂ i CFC u razdoblju nakon 1994. godine.
Odgovor: U razdoblju nakon 1994. godine koncentracija CO₂ i dalje postupno raste dok koncentracija CFC nakon 1994. počinje opadati.

54.2. Navedite jedan izvor koji utječe na koncentraciju plina CO₂ u atmosferi.
Odgovor: sagorijevanje fosilnih goriva (nafta, plin, ugljen, drvo)

54.3. Koji je ekološki problem izazvan pretjeranom upotrebom plina CFC?
Odgovor: ozonske rupe

54.4. Kako će pojačana primjena obnovljivih izvora energije utjecati na koncentraciju plina CO₂ u atmosferi?
Odgovor: većim korištenjem obnovljivih (alternativnih) izvora energije, koncentracija CO₂ trebala bi se početi smanjivati.

Na stranicama Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja objavljeni su novi ispitni katalozi izbornih predmeta kemije i biologije za državnu maturu 2015/2016. Obratite pažnju, došlo je do većih promjena u strukturi testa i načinu ispitivanja!


http://www.ncvvo.hr/drzavnamatura/web/public/katalozi2016