Građa biljne stanice II
GOLGIJEVO TIJELO
Golgijevo tijelo se sastoji od diktiosoma.
Pojedinačni diktiosomi su nakupine 5–10 plosnatih membranskih vrećica –Golgijevih cisterni.
Tu se sintetiziraju polisaharidi stanične stijenke (hemiceluloza i pektini).
PLASTIDI
PROPLASTIDI – plastidi meristemskih stanica koji ne pokazuju fotosintetsku aktivnost. Preteča su različitih tipova plastida (kloroplasta, kromoplasta, leukoplasta).
KLOROPLASTI – fotosintetski aktivni plastidi prisutni u stanicama zelenih dijelova biljke (listu, stabljici, plodu). Okrugla ili ovalna tjelešca promjera 4 – 8 μm. Obavijeni su ovojnicom koju čine dvije membrane.
Unutarašnja membrana odvaja stromu; u kojoj se sintetiziraju škrob i mast; i pohranjuju u obliku škrobnih zrnaca ili kapljica masti. U stromi se nalazi i prstenasta DNA, te ribosomi.
U unutrašnjosti kloroplasta je membranski sustav tilakoida. Pojedinačni tilakoidi nazivaju se stroma – tilakoidima, a višeslojne naslage grana – tilakoidima. Na tilakoidne membrane vezani su pigmenti (klorofil, karoteni i ksantofil).
KROMOPLASTI – plastidi koji su obojeni žuto, narančasto ili crveno. Daju boju zrelim plodovima, laticama cvijeća i korijenu nekih biljnih vrsta. Mogu nastati iz proplastida ili kloroplasta.
Ne fotosintetiziraju jer nemaju klorofil. Od pigmenata sadrže karotenoide.
LEUKOPLASTI – plastidi koji ne sadrže pigmente, a nalaze se u spremišnim tkivima kao što su sjemenke, gomolji i korijen.
AMILOPLASTI – leukoplasti s velikim škrobnim zrncima
PROTEINOPLASTI – leukoplasti s proteinskim tjelešcima
ELAIOPLASTI – leukoplasti koji sadrže lipide
ETIOPLASTI – plastidi prisutni u stanicama biljaka koje rastu u tami. Izlaganjem svjetlosti u njima se formiraju funkcionalni tilakoidi.
Nema komentara:
Objavi komentar
Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.