petak, 31. prosinca 2010.

Sretna i uspješna 2011. godina!!!


Photographer: Rawich, www.freedigitalphotos.net

četvrtak, 30. prosinca 2010.

Instrukcije iz biologije - Mejoza


Organizmi koji se spolno razmnožavaju stvaraju spolne stanice – gamete.
Gamete (spermiji i jajna stanica) imaju polovičan (haploidan) broj kromosoma (n).
Oplodnjom jajne stanice nastaje zigota koja je diploidna (2n) tj. ima dvostruku kromosomsku garnituru.
Broj kromosoma neke vrste je stalan.
Do smanjenja (redukcije) broja kromosoma dolazi tijekom mejoze. 
Mejoza omogućuje dobivanje novih kombinacija gena. Zahvaljujući spolnom razmnožavanju potomci su različiti od roditelja.

U diploidnoj stanici svakom kromosomu iz očinske skupine možemo pridružiti homologni kromosom iz majčinske skupine kromosoma. 
Homologni kromosomi su jednake veličine i izgleda, a u njima se nalaze geni koji određuju ista svojstva, no ti geni ne moraju biti identični. 


Aleli su varijante jednog te istog gena. 
Mejoza se događa samo u reproduktivnim organima. U životinja su to kod mužjaka testisi, a kod ženki ovariji. U biljaka su to anteridiji i arhegoniji. 

Životinje 
Životinjski je organizam diploidan, a samo su gamete haploidne. 

Biljke 
Kod biljaka postoji izmjena haploidne i diploidne faze.
Na haploidnom gametofitu razvijaju se gamete. Iz zigote se razvija diploidni sporofit koji nakon mejoze stvara haploidne spore.
Tijekom evolucije gametofit se sve više reducirao.





petak, 24. prosinca 2010.

nedjelja, 19. prosinca 2010.

Pripreme za državnu maturu

Državna matura 2010.
Ljetni rok 

Ispitna pitanja i odgovori iz biologije

31. Odaberite ispravno poredane čovjekove predke od najstarijega prema najmlađem.
a) Homo erectusHomo sapiensHomo habilis
b) Homo habilisHomo erectus Homo sapiens
c) Homo sapiensHomo habilisHomo erectus
d) Homo erectus Homo habilisHomo sapiens

Točan odgovor: B


32. Odaberite ispravno poredane članove kopnenoga hranidbenoga lanca prema vrhu hranidbene piramide.
a) gusjenica – kupus – kobac – kos
b) kupus – kos – gusjenica – kobac
c) kupus – gusjenica – kos – kobac
d) kobac – kos – gusjenica – kupus

Točan odgovor: C

33. Staničnim strukturama pridružite odgovarajuće uloge.
1. ribosom
2. lizosom
3. mitohondrij
4. centriol

A. spaja kromatide jednoga kromosoma
B. obavlja stanično disanje
C. stvara diobeno vreteno
D. podupire stanicu
E. sintetizira bjelančevine
F. probavlja hranjive tvari

Odgovori:
1 - E
2 - F
3 - B
4 - C


34. Zaraznim česticama pridružite bolesti koje uzrokuju.
1. prion
2. fag
3. HIV
4. HPV

A. kravlje ludilo
B. rak grlića maternice
C. stečena imunodeficijencija
D. ptičja gripa
E. infekcija bakterija
F. mozaična bolest duhana

Odgovori:
1 - A
2 - E
3 - C
4 - B


35. Gljivama pridružite odgovarajuće osobine.
1. kvasac
2. penicilijum
3. vrganj
4. smrčak

A. stvara nositelje sporangija u obliku kista
B. stvara po četiri spore na stapci
C. stvara po osam spora na stapci
D. razmnožava se pupanjem
E. otrovna stapčarka
F. jestiva mješinarka

Odgovori:
1 - D
2 - A
3 - B
4 - F


36. Biljnim tkivima pridružite odgovarajuće uloge.
1. epiderma
2. floem
3. kambij
4. ksilem

A. omogućuje rast u visinu
B. provodi vodu
C. omogućuje skladištenje škroba
D. provodi asimilate
E. omogućuje izmjenu plinova
F. omogućuje rast u širinu

Odgovori:
1 - E
2 - D
3 - F
4 - B


37. Životinjama pridružite skupine kojima pripadaju.
1. pijavica
2. stonoga
3. trakavica
4. zvjezdača

A. svitkovci
B. mekušci
C. člankonošci
D. bodljikaši
E. plošnjaci
F. kolutićavci

Odgovori:
1 - F
2 - C
3 - E
4 - D


38. Probavnim tvarima pridružite odgovarajuće uloge koje obavljaju u probavnome ciklusu.
1. žučne soli
2. pepsin
3. ptijalin
4. lipaza

A. razgradnja triglicerida
B. razgradnja bjelančevina
C. razgradnja celuloze
D. razgradnja škroba
E. hidroliza soli
F. emulzija masti

Odgovori:
1 - F
2 - B
3 - D
4 - A


39. Brojevima kromosoma u stanicama čovjeka pridružite odgovarajući pojam.
1. 23 kromosoma
2. 45 kromosoma
3. 47 kromosoma
4. 69 kromosoma

A. duplikacija
B. poliploidija
C. delecija
D. trisomija
E. haploidija
F. monosomija

Odgovori:
1 - E
2 - F
3 - D
4 - B


40. Ekološkim pojmovima pridružite njihovo značenje.
1. životna zajednica
2. biotop
3. populacija
4. ekosustav

A. stanište na kojem obitava zajednica
B. biocenoza sa staništem
C. skupina jedinki neke vrste na određenome području
D. skup sličnih ekosustava u određenome klimatskome pojasu
E. skup biljnih i životinjskih populacija na nekome području
F. svi ekosustavi na Zemlji

Odgovori:
1 - E
2 - A
3 - C
4 - B

ponedjeljak, 13. prosinca 2010.

Instrukcije iz kemije i biologije


Ako se nalazite u Zagrebu i trebate pomoć u savladavanju gradiva iz kemije i biologije za:
  • osnovnu školu
  • srednju školu (gimnazije i strukovne škole)
  • državnu maturu
  • faklutet
Javite se slobodno na email kemibio@gmail.com ili na mobitel  097 796 7365.

subota, 11. prosinca 2010.

Instrukcije iz kemije - Ionska veza II

Valencija u spojevima s ionskom vezom

U ionskom spoju valencija elementa jednaka je broju elektrona koje je atom metala otpustio ili atom nemetala primio.
Promjenjiva valencija karakteristična je za većinu prijelaznih elemenata, što znači da atomi tih elemenata mogu otpustiti različit broj elektrona.

Broj pozitivnih ili negativnih naboja iona naziva se nabojni broj.


Ionska veza – zadaci

Primjer 1. Objasnite ionsku vezu u magnezij – oksidu, MgO.

Atomski broj magnezija je 12, a njegova elektronska konfiguracija je:

ili 1s22s22p63s2

Atomski broj kisika je 8, a njegova elektronska konfiguracija je:

ili 1s22s22p4

Atomu kisika nedostaju dva elektrona da bi popunio p – orbitale drugog energetskog nivoa. Ta dva elektrona primit će od atoma magnezija.

Lewisove oznake:

Kemijskim jednadžbama:


Primjer 2. Objasnite ionsku vezu u magnezij – fluoridu, MgF2.

Lewisovim oznakama:

Kemijskim jednadžbama:

Zadaci:

1. Zašto je cink – bromid (ZnBr2) ionski spoj?
2. Objasnite stvaranje ionske veze u bakar (I) – kloridu (CuCl) i bakar (II) – kloridu (CuCl2).
3. Koji od navedenih iona ima najmanji polumjer: K+, Rb+, Ca2+?
4. Lewisovom simbolikom prikažite stvaranje ionske veze u spojevima:
   a) kalcij – sulfida (CaS)
   b) berilij – oksida (BeO)
   c) magnezij – nitrida (Mg3N2)
   d) natrij – oksida (Na2O)
   e) željezo (III) – sulfida (Fe2S3)

petak, 10. prosinca 2010.

Instrukcije iz kemije - Ionska veza I

Energija koja je potrebna da bi se izbacio elektron iz atoma u plinovitom stanju zove se energija ionizacije.
Ako se iz atoma izbaci jedan elektron potrebno je utrošiti prvu energiju ionizacije.
Za izbacivanje drugog elektrona potrebna je druga energija ionizacije, koja je znatno veća od prve energije ionizacije.
Energija ionizacije opada porastom atomskog broja unutar skupine.

Nastajanje ionske veze

Nastajanje ionske veze između natrija i klora

Atom natrija u valentnoj ljusci ima jedan elektron, a atom klora sedam elektrona.
Lewisovim oznakama prikaz nastajanja ionske veze:


Atom može otpustiti elektrone samo ako postoji drugi atom koji će te elektrone primiti.

Prikaz nastajanja ionske veze kemijskim jednadžbama:


Svi procesi tijekom kojih dolazi do prijenosa elektrona pripadaju redukcijsko – oksidacijskim procesima (redoks procesima).
Oksidacija je proces otpuštanja elektrona.
Redukcija je proces primanja elektrona.

Između iona djeluju jake elektrostatske privlačne sile i vrijedi Coulombov zakon:

Privlačna sila (F) između dva suprotno nabijena električna naboja razmjerna je količini naboja Q1 i Q2, a obrnuto razmjerna kvadratu udaljenosti naboja (r).


Ionska veza zbog električne prirode nije usmjerena u prostoru.

četvrtak, 9. prosinca 2010.

Pripreme za državnu maturu

Državna matura 2010.
Ljetni rok


Ispitna pitanja i odgovori iz biologije

21. Koji hormon treba upisati u dijagram na mjesto označeno upitnikom?

a) tiroksin
b) tireotropni
c) trijodtironin
d) timozin

Točan odgovor: B

22. Gdje se nalaze glasnice?
a) u jednjaku
b) u nosu
c) u ustima
d) u grkljanu

Točan odgovor: D

23. Kako se naziva dio nefrona u kojem se događa filtracija?
a) Henleova petlja
b) glomerul
c) silazni krak
d) nakapnica

Točan odgovor: B

24. Gdje se nalazi sinus-atrijski čvor?
a) u desnoj pretklijetki
b) u lijevoj pretklijetki
c) u desnoj klijetki
d) u lijevoj klijetki

Točan odgovor: A

25. U kojem se tkivu/organu događa najopsežniji dio hematopoeze kod čovjeka?
a) u timusu
b) u slezeni
c) u koštanoj srži
d) u leđnoj moždini

Točan odgovor: C

26. Marija je namjerno ubrzano i duboko disala sve dok joj se nije pojavila vrtoglavica. Što se događa u njezinoj krvi?
a) javlja se acidoza
b) javlja se alkaloza
c) smanjuje se koncentracija O2
d) povećava se koncentracija CO2

Točan odgovor: B

27. Odaberite ispravno poredane organe kojima prolazi zrak pri udisaju.
a) dušnice – dušnik – alveole – bronhiole
b) dušnik – dušnice – bronhiole – alveole
c) bronhiole – dušnice – dušnik – alveole
d) dušnice – bronhiole – alveole – dušnik

Točan odgovor: B

28. Koliko različitih fenotipova potomaka nastaje u F2 generaciji kod dihibridnoga križanja s dominacijom?
a) 1
b) 2
c) 3
d) 4

Točan odgovor: D

29. Koje kromosome sadrži zigota čovjeka?
a) 23 autosoma i 23 spolna kromosoma
b) 44 autosoma i 2 spolna kromosoma
c) 46 autosoma i 2 spolna kromosoma
d) 22 autosoma i 1 spolni kromosom

Točan odgovor: B

30. Znanstvenici su utvrdili da populaciju guštera u Arizoni čine samo ženke. Koja je od navedenih pojava dovela do toga stanja?
a) apomiksija
b) partenogeneza
c) izolacija
d) mutacija

Točan odgovor: B

utorak, 7. prosinca 2010.

Instrukcije iz kemije - Ionska veza


Ionska veza nastaje spajanjem atoma metala s atomima nemetala.
Elektroni potpuno prelaze s jednog atoma na drugi, pa nastaju ioni (ne zajednički elektronski parovi). 

Energija koja je potrebna da bi se izbacio elektron iz atoma u plinovitom stanju zove se energija ionizacije.




Metali imaju malu energiju ionizacije. Tvore pozitivne ione – katione.


Kationi imaju polumjer manji od polumjera odgovarajućeg atoma.

Nemetali imaju veliki afinitet prema elektronu, pa lagano primaju otpuštene elektrone metala (elektrone će primati lakše zato što imaju veću elektronegativnost).



Tvore negativne ione – anione.
Polumjer aniona uvijek je veći od polumjera njegovog atoma (jezgra slabije privlači veći broj elektrona).

petak, 3. prosinca 2010.

Pripreme za državnu maturu

Državna matura 2010.
Ljetni rok

Ispitna pitanja i odgovori iz biologije


11. Što je od navedenoga zajedničko svim bakterijama?
a) uzrokuju bolesti
b) razmnožavaju se diobom
c) imaju celuloznu staničnu stijenku
d) heterotrofne su

Točan odgovor: B

12. Koji od navedenih organizama ne pripada u carstvo Protoktista (Protista)?
a) morska salata
b) volvoks
c) gospin vlasak
d) plazmodij

Točan odgovor: C

13. Koji od navedenih protista mijenja način ishrane ovisno o prisutnosti svjetla?
a) zeleni bičaš
b) kišna alga
c) papučica
d) kremenjašica

Točan odgovor: A

14. Koja osobina povezuje gljive i biljke?
a) heterotrofnost
b) glikogen
c) hitinska stijenka
d) izmjena generacija

Točan odgovor: D

15. Što upućuje na srodnost crvenih algi s modrozelenim bakterijama?
a) celulozna stanična stijenka
b) nepokretne rasplodne stanice
c) izmjena spolne i nespolne generacije
d) različiti oblici kloroplasta

Točan odgovor: B

16. Koji od navedenih pojmova točno označuje stablo hrasta?
a) haploidni sporofit
b) diploidni sporofit
c) haploidni gametofit
d) diploidni gametofit

Točan odgovor: B

17. Što će se od navedenoga događati u biljci ako je dobro osvijetljena i ima dovoljno vode?
a) porast turgora u zapornicama
b) zatvaranje puči
c) pregrijavanje listova
d) smanjenje intenziteta transpiracije

Točan odgovor: A

18. Koja je od navedenih vrsta zaštićena u Republici Hrvatskoj?
a) vodenjak
b) vrana
c) zec
d) šaran

Točan odgovor: A

19. Koji je organizam tijekom embrionalnoga razvoja zaštićen amnionom?
a) čovječja ribica
b) pastrva
c) jež
d) smeđa krastača

Točan odgovor: C

20. Odaberite ispravno poredane životinje prema složenosti optjecajnoga sustava od najjednostavnijega prema najsloženijem.
a) bezupka – gujavica – daždevnjak – krokodil
b) krokodil – bezupka – daždevnjak – gujavica
c) gujavica – bezupka – krokodil – daždevnjak
d) daždevnjak – krokodil – gujavica – bezupka

Točan odgovor: A

četvrtak, 2. prosinca 2010.

Instrukcije iz kemije - Vodikova veza

Vodikova veza je veza elektrostatske prirode između dvije dipolne molekule u kojima je vodik vezan na neki jako elektronegativan element (kao što su fluor, kisik i dušik).
Mnogo su slabije od kovalentne veze, a nešto jače od van der Waalsovih sila.

Vodikova veza ima veliko značenje u vodi.

Anomalija vode je pojava da je gustoća vode najveća pri +4°C, a gustoća leda pri 0°C manja.
Led je voda u čvrstom agregatnom stanju, a molekule vode su pravilno raspoređene u prostoru, te čine kristale.
Svaki atom kisika u toj je strukturi okružen sa četiri atoma vodika, dva atoma vodika vezana su kovalentnim vezama, a druga dva atoma iz susjednih molekula vodikovim vezama.



Zagrijavanjem leda dovodi se toplina (energija) koja se koristi za postupno kidanje vodikovih veza. Molekule napuštaju pravilnu strukturu, međusobno se više približavaju.
Iznad +4°C broj vodikovih veza se toliko smanji da znatnije dolazi do izražaja termičko gibanje molekula. Gustoća opada.

Vodikova veza može nastati između istovrsnih ili raznovrsnih molekula koje su jako polarne (npr. između molekula alkohola i vode). Spojevi u kojima su molekule povezane vodikovim vezama imaju mnogo viša tališta i vrelišta od očekivanih, jer su privlačne sile između molekula jače, pa je potrebna mnogo veća energija za njihovo kidanje.

Vodikove veze su odgovorne za određivanje i održavanje trodimenzionalnih struktura bioloških makromolekula. Oblik dvostruke zavojnice molekule DNA izgrađen je poprečnim vodikovim vezama između odgovarajućih parova baza. 

Zadatak: 
Lewisovim strukturama prikažite vodikove veze između:
a) dvije molekule amonijaka
b) dvije molekule CH3OH
c) molekule HF i C2H5OH



ponedjeljak, 29. studenoga 2010.

Pripreme za državnu maturu

Državna matura 2010.
Ljetni rok

Ispitna pitanja i odgovori iz biologije

Zaokružite točan odgovor

1. Koju molekulu prikazuje slika?
a) nukleotid
b) peptid
c) fosfolipid
d) steroid 

Točan odgovor: A

2. Koju biste od navedenih tvari uporabili za dokazivanje bjelančevina u mlijeku?
a) etanol
b) Lugolovu otopinu
c) octenu kiselinu
d) aceton

Točan odgovor: C

3. Koji postupak opisuje kulturu stanice?
a) razdvajanje staničnih dijelova centrifugiranjem
b) uzgoj stanica izvan organizma na hranidbenoj podlozi
c) ugradnja radioaktivnih izotopa u stanične molekule
d) mikroskopiranje stanica elektronskim mikroskopom

Točan odgovor: B

4. Što od navedenoga nastaje kao rezultat mejoze u biljaka?
a) gameta
b) spora
c) sjemenka
d) sporofit

Točan odgovor: B

5. Koji je dio mikroskopa na slici označen slovom A.?

a) okular
b) objektiv
c) kondenzor
d) zrcalo

Točan odgovor: B

6. Odaberite ispravno poredane faze u razvoju nove jedinke nakon oplodnje
a) zigota – morula – gastrula – blastula
b) morula – blastula – zigota – gastrula
c) morula – zigota – gastrula – blastula
d) zigota – morula – blastula – gastrula

Točan odgovor: D

7. Odaberite ispravno poredane stanične tvorbe od najmanje prema najvećoj.
a) ribosom – lizosom – Golgijevo tijelo – jezgra
b) lizosom – ribosom – jezgra – Golgijevo tijelo
c) ribosom – Golgijevo tijelo – jezgra – lizosom
d) lizosom – ribosom – Golgijevo tijelo – jezgra

Točan odgovor: A

8. Koja je od navedenih sistematskih kategorija niža od roda?
a) vrsta
b) porodica
c) razred
d) red

Točan odgovor: A

9. U kojim se mjernim jedinicama uobičajeno izražava veličina virusa?
a) u angstremima
b) u mikrometrima
c) u nanometrima
d) u pikometrima

Točan odgovor: C

10. Koju od navedenih bolesti uzrokuju virusi?
a) trbušni tifus
b) antraks
c) tuberkulozu
d) dječju paralizu

Točan odgovor: D

subota, 27. studenoga 2010.

Instrukcije iz biologije - Mitoza

Mitoza je proces diobe stanice kojim nastaju dvije stanice kćeri sa istim genetičkim sadržajem.
Nakon diobe jezgre (kariokineza) slijedi i dioba stanične citoplazme (citokineza)

Razdoblje između dviju staničnih dioba je interfaza.
Interfazu dijelimo na tri faze:
G1 – faza (eng. gap = rupa, prekid) – u stanici se sintetiziraju proteini, volumen stanice se povećava
S – faza (eng. synthesis = sinteza, spajanje) – tijekom koje se udvostručuje DNA
G2 – faza – u kojoj se stanica priprema za diobu

Stanice koje se ne dijele, već obavljaju određenu djelatnost, su G0 – faza. Njihove jezgre su radne jezgre.

Stanični ciklus

Mitoza je raščlanjena u faze:

PROFAZA
Tijekom profaze kromosomi se pojavljuju kao tanke niti kromatina koje postaju sve deblje i kraće. Svaki kromosom se sastoji od dvije sestrinske kromatide koje su obavijene jedna oko druge, a imaju zajednički centromer.
Tijekom profaze razgrađuje se jezgrina ovojnica. nastaje diobeno vreteno.

      Rana profaza                           Kasna profaza

Profaza biljne stanice

METAFAZA
Kromosomi dostižu najviši stupanj kondenzacije, smješteni su u ekvatorijalnu ravninu diobenog vretena.


ANAFAZA
Sestrinske kromatide se razdvajaju djelovanjem niti diobenog vretena i putuju prema susjednim polovima.
Svaka kromatida postaje novi samostalni kromosom.

TELOFAZA
Oko svake skupine kromosoma oblikuje se jezgrina ovojnica. Kromosomi se dekondenziraju i postaju sve tanji.
Jezgrice koje su nestale tijekom profaze ponovno postaju vidljive



Slike preuzete.

petak, 26. studenoga 2010.

Instrukcije iz kemije - Međumolekulske sile

Van der Waalsove sile su privlačne sile između molekula.
Slabije su od kovalentnih veza, a posljedice njihovog djelovanja su različita agregatna stanja tvari.
Molekule mogu imati stalan ali i inducirani dipol.

Stalan dipol imaju polarne molekule.
Privlače se suprotno nabijeni krajevi dipolni molekula (privlačne sile su elektrostatske prirode).

Privlačenje polarnih molekula

Elektroni su u atomu i molekuli u stalnom gibanju (raspodjela naboja je nestalna). U jednom trenutku elektronski oblak može imati simetričnu raspodjelu, a u drugom trenutku elektronski oblak postaje gušći na jednoj, a rjeđi na drugoj strani atoma.
Na taj način nastaje trenutačni dipol.
Trenutačni dipoli uzrokuju nastajanje induciranih dipola u susjednim atomima ili molekulama jer dolazi do privlačenja jezgre jednog i elektronskog oblaka drugog atoma koji nisu kemijski vezani.
Među induciranim dipolima djeluju vrlo slabe i kratkotrajne sile.


Londonove sile su van der Waalsove privlačne sile koje nemaju stalni dipol, a posljedica su trenutačnih i induciranih dipola prisutnih u svakom sustavu.

Jakost van der Waalsovih sila ovisi o:
a) raspodjeli elektronske gustoće
b) veličini molekula i atoma
c) njihovoj udaljenosti

Što su molekule i atomi veći, veći je i broj dodira između njih, pa su time i van der Waalsove sile jače.
O jakosti van der Waalsovih sila ovise tališta i vrelišta tvari, a time i agregatno stanje.