22.05.

Dan planeta Zemlje

Instrukcije iz kemije - Značajne znamenke

Značajne znamenke

Broj značajnih znamenki određuje se na temelju sljedećih pravila:

• svaka znamenka u rezultatu mjerenja koja nije jednaka nuli jest značajna znamenka
• nula između dvije znamenke različite od nule je također značajna znamenka
• nule koje leže lijevo od prve znamenke koja nije jednaka nuli nisu značajne znamenke (one samo određuju položaj decimalnog zareza)

Značajne znamenke u matematičkim operacijama

• zbrajanje i oduzimanje

Pri zbrajanju i oduzimanju bitan je broj pouzdanih znamenki iza decimalnog zareza, a njega određuje član s najmanjim brojem pouzdanih znamenki iza decimalnog zareza.

• množenje i dijeljenje

Pri množenju i dijeljenju broj pouzdanih znamenki u rezultatu određuje veličina izražena najmanjim brojem pouzdanih znamenki.

• zaokruživanje rezultata 

~ Ako je prva znamenka koja ne pripada nizu pouzdanih znamenki manja od 5, posljednja pouzdana znamenka se ne mijenja.

Primjer: 3,473 (2 značajne znamenke) → 3,47

~ Ako je prva znamenka koja ne pripada nizu pouzdanih znamenki veća od 5, posljednja pouzdana znamenka se uveća za 1.

Primjer: 3,478 (2 značajne znamenke) → 3,48

~ Ako je prva znamenka koja ne pripada nizu pouzdanih znamenki jednaka 5, prethodna pouzdana znamenka se ne mijenja ako je parna, a uvećava se za 1 ako je neparna.

Primjer: 3,475 (2 značajne znamenke) → 3,48

3,465 (2 značajne znamenke) → 3,46

~ Ako račun uključuje nekoliko stupnjeva, sva izračunavanja treba provesti bez zaokruživanja međurezultata. Konačan rezultat treba zaokružiti na onaj ukupan broj pouzdanih znamenki koliko ih sadrži član s najmanjim brojem pouzdanih znamenki.

 

Sikirica M., Korpar–Čolig B. (2001): Praktikum iz opće kemije. Školska knjiga: 81–83.