Pripreme za državnu maturu

Državna matura 2010.

Ljetni rok
Biologija

Pitanja i odgovori preuzeti sa stranice Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Zadaci kratkih odgovora i zadaci dopunjavanja

51. Slika prikazuje unutarnje ženske spolne organe.

51.1. Kojim je slovom na slici označen jajovod?

A

Navedite dvije uloge jajovoda.

U jajovodima se događa oplodnja . Provodi jajnu stanicu (zametak) u maternicu.

51.2. Kako se naziva faza menstrualnog ciklusa (ovarijskog) ciklusa u kojoj je endometrij maternice najrazvijeniji (najdeblji)?

Sekrecijska faza

51.3. Karcinom maternice je jedan od najučestalijih karcinoma u žene. Na kojem se dijelu maternice najčešće razvija?

Na grliću (cerviksu) vrata maternice

Koja je najpoznatija metoda koja doprinosi ranom otkrivanju ovog oblika raka?

Papa – test

51.4. Navedite dvije mjere koje smanjuju rizik obolijevanja od spolnih prenosivih bolesti.

1. mjera: redovita higijena spolnih organa

2. mjera: upotreba prezervativa pri spolnom odnosu

52. Slika prikazuje niz kodona na mRNA.

52.1. Navedeni niz kodona na mRna nosi uputu za neki peptid. Uz pomoć tablice napišite redoslijed aminokiselina u tome peptidu.

Met – Arg – Pro – Tyr

52.2. Kako se naziva proces u kojem se aminokiseline povezuju u protein na ribosomu prema redoslijedu zapisanome u mRNA?

Prevođenje ili translacija

52.3. Kako se naziva veza kojom se povezuju aminokiseline?

Peptidna veza.

52.4. Kako se naziva triplet na tRNA koji je komplementaran kodonu u mRNA?

Antikodon

53. Slika prikazuje par homolognih kromosoma tijekom mejoze. Na kromosomima je naznačen položaj alelnih gena za dvije osobine dlake neke životinje. Slovo D označava dugu dlaku, a d kratku, dok slovo E označava crnu boju dlake, a e bijelu.

53.1. Napišite genotip organizma za dva prikazana svojstva prije udvostručenja DNA.

DdEe

53.2. Napišite sve moguće genotipove gameta koje će nastati na kraju II. mejotičke diobe ako se dogodio crossing over na način prikazan na slici.

DE, De, dE, de

53.3. Kakav će biti fenotip jedinke genotipa ddEe?

Dlaka će biti kratka i crne boje.

53.4. Napišite genotipove gameta koje bi nastale na kraju II. Mwjotičke diobe u slučaju da se nije dogodio crossing over.

DE, de

54. Katarina i Luka su supružnici normalne boje kože koji normalno raspoznaju boje. Katarinin otac je daltonist i albino. Lukini roditelji su zdravi homozigoti.

Aleli za normalno ralikovanje boja (X^D) i daltonizam (X^d) su spolno vezani geni. Aleli koji određuju normalnu pigmentaciju kože (A) ili albinizam (a) dolaze na jednome od parova autosoma.

54.1. Napišite genotipove Katarine i Luke,

Katarinin genotip: X^DX^dAa

Lukin genotip: X^DYAA

54.2. Napišite moguće genotipove gameta Katarine i Luke za navedena svojstva.

Katarinine gamete: X^DA, X^Da, X^dA, X^da

Lukine gamete: X^DA, YA

54.3. Prikažite sve moguće genotipove njihove djece za navedena svojstva, odnosno tablicu križanja.

54.4. Kolika je vjerojatnost da navedeni bračni par dobije sina daltonista koji je istodobno i nositelj gena za albinizam? Vjerojatnost izrazite razlomkom.

1/8

55. Slika prikazuje glave lisica koje žive u različitim geografskim pojasevima.

55.1. Kojemu geografskom pojasu pripadaju lisice sa slike? Na praznu crtu upišite slovo kojim je označena odgovarajuća lisica.

Umjereni pojas: C

Polarni pojas: B

Pustinjski pojas: A

55.2. Koji abiotički čimbenik utječe na veličinu uški lisice u različitim područjima?

Temperatura.

55.3. Jednom rečenicom objasnite razlike u boji krzna lisica koje žive u različitim geografskim područjima.

Lisice na različitim staništima imaju različitu boju krzna zbog bolje prilagodbe okolišu.

55.4. Navedite dvije promjene u ekosustavu koje mogu dovesti do smanjenja populacije polarnih lisica.

1. promjena: nedostatak hrane

2. promjena: paraziti

Ili klimatske promjene

56. Slika prikazuje prehrambeni lanac u moru.

56.1. Koji članovi lanca prikazanog na slici imaju najveću biomasu i količinu energije, a koji najmanju?

Najveću biomasu imaju: fitoplankton

Najmanju biomasu imaju: lignje

56.2. Koji je član hranidbenog lanca mesožder i potrošač drugog reda?

Riba

56.3. Kod kojih se sve članova lanca prikazanih na slici odvija sekundarna organska proizvodnja?

U zooplanktonu, ribama i lignjama.

56.4. Kako će se povećanje biomase fitoplanktona odraziti na biomasu svih ostalih članova lanca?

Povećanje biomase fitoplanktona dovest će do porasta biomasa ostalih članova lanca.

Instrukcije iz kemije - Kemijske veze

Metalna veza

Metalnom vezom vežu se atomi metala koji vrlo lako otpuštaju elektrone. Pri tome svi atomi postaju pozitivni ioni koje čvrsto veže jedan oblak delokaliziranih elektrona.

Ionska veza

Ionskom vezom vežu se atomi metala koji lagano otpuštaju elektrone i atomi nemetala koji elektrone lako primaju. Nastaju pozitivno i negativno nabijeni ioni među kojima je jaka privlačna sila elektrostatske prirode.

Kovalentna veza

Zajedničkim elektronskim parom povezani su istovrsni ili raznovrsni atomi nemetala. Kovalentna veza između raznovrsnih atoma je polarna, a zajednički elektronski par je bliže elektronegativnijem atomu.

Instrukcije iz kemije - Metalna veza

Metalna veza je veza između atoma metala.

Osnovna privlačna sila koja djeluje između atoma metala uzrokovana je uzajamnim djelovanjem metalnih iona i zajedničkog elektronskog oblaka.

Svi atomi su postali pozitivni ioni koje čvrsto veže jedan oblak delokaliziranih elektrona. Metalna veza nije usmjerena u prostoru.

Struktura natrija sa zajedničkim elektronskim oblakom

Preklapanjem orbitala metalnih iona koji se nalaze međusobno vrlo blizu nastaju molekulske orbitale koje nazivamo vrpce ili zone.

Razlikuje se valentna i vodljiva vrpca.

U valentnoj vrpci nalaze se valentni elektroni.

Iznad nje se prostire vrpca bez elektrona – vodljiva vrpca. Potrebna je zanemarivo mala energija za prijelaz elektrona iz valentne u vodljivu vrpcu.

Udaljenost između valentne i vodljive vrpce nije kod svih elemenata jednaka.

Kod metala su valentna i vodljiva vrpca vrlo blizu pa energetska barijera (ΔE) za prijelaz elektrona gotovo i ne postoji.

Povećanjem udaljenosti među vrpcama raste energetska barijera, pa je za prijelaz elektrona potrebna veća energija.

Tvari koje slabo provode električnu struju su poluvodiči (npr. silicij, germanij).

Porastom temperature poneki elektron iz veze dobiva dovoljno energije za savladavanje energetske barijere i prelazi u vodljivu vrpcu.

Osim o temperaturi vodljivost poluvodiča ovisi i o nazočnosti male količine drugih atoma u strukturi. Takve poluvodiče nazivamo poluvodiči sa nečistoćama.

Poluvodiči imaju veliku važnost u elektronici jer se rabe za proizvodnju elektroničkih elemenata (diode, tranzistori i sl.).

Tvari kod kojih postoji velika energetska barijera između valentne i vodljive vrpce nazivamo izolatori.

Izolatori ne provode elektricitet. Tipična izolatorska svojstva imaju staklo, plastika i guma.

Pripreme za državnu maturu

Državna matura 2010.

Ljetni rok

Pitanja i odgovori preuzeti sa stranice Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Zadaci kratkih odgovora i zadaci dopunjavanja

46. Slika prikazuje predstavnika jedne skupine alga: volvoks, kaulerpu, klamidomonas, jadranski klobučić, morsku salatu i spirogiru.

46.1. Koje dvije od prikazanih algi žive u planktonu kopnenih voda? U odgovoru navedite slova kojima su alge označene na slici i njihova imena.
1. Naziv alge: volvoks
označena je slovom B

2. Naziv alge: spirogira
označena je slovom C

ili naziv alge: klamidomonas
označena je slovom E

46.2. Kako se naziva alga pridošlica u Jadran iz tropskih mora?
Kaulerpa
Kojim je slovom označena na slici?  F

46.3. Navedite dvije zajedničke osobine zelenih, smeđih i crvenih alga.
1. osobina: klorofila a – fotosinteza
2. osobina: nemaju diferencirana tkiva ni organe ili vodeni organizmi ili izmjena generacija

46.4. Znanstvenici smatraju da su se iz drevnih zelenih algi razvile današnje kopnene biljke.
Navedite jednu osobinu koja ukazuje na njihovo zajedničko podrijetlo.
Provode fotosintezu kojom nastaje kisik, rezervna tvar je škrob.

47. Slika prikazuje organe kritosjemenjača.

47.1. Koji od navedenih organa pripadaju jednosupnicama? Na crtu upišite slova kojima su označeni ti organi.
A; B, F

47.2. Koja se dva tipa provodnih cijevi nalaze u provodnim žilama lista kritosjemenjača?
1. tip: sitaste cijevi
2. traheje

47.3. Navedite dvije uloge korijena.
1. uloga: učvršćuje izdanak
2. uloga: opskrbljuje biljku vodom i mineralima ili skladišti rezervne tvari

47.4. Koja je razlika u geotropizmu korijena i stabljike?
Korijen je pozitivno, a stabljika negativno geotropna.

48. Slika prikazuje predstavnike mekušaca (Mollusca).

48.1. Kojim je slovom označen najrazvijeniji mekušac na slici?
A
Kojoj skupini mekušaca pripada?
Glavonošcima

48.2. Kako organizam označen slovom C. uzima hranu?
Filtrira vodu.

48.3. Kakvu tjelesnu simetriju ima organizam označen slovom B?
Asimetričan je.
Jednom rečenicom obrazložite svoj odgovor.
Ne postoji ravnina simetrije.

48.4. Na slikama strelicom označite stopalo svakog organizma.

49. Slika prikazuje rezultat reakcija krvi različitih krvnih grupa (stupci označeni brojevima od 1 do 4) s test – serumima koji sadrže anti – A, odnosno anti – B aglutinine.

49.1. Kojoj krvnoj grupi pripada testirani uzorak označen na slici brojem 1 i zaokružen?
Krvnoj grupi B

49.2. Koje aglutinogene sadrži osoba krvne grupe 0?
Nema aglutinogene.

49.3. Koja je krvna grupa „univerzalni primatelj“?
AB

49.4. Razgradnjom kojeg spoja nastaje bilirubin?
Razgradnjom hemoblobina.

50. Na shemi je nedovršen prikaz razina koje rezultiraju izlučivanjem spolnih hormona u žene. Dopunite shemu tako da na prazne crte (50.1. i 50.2.) upišite pune nazive odgovarajućih hormona.

50.1. gonadotropni hormoni
50.2.. estrogen i/ili progesteron

50.3. Kako se naziva struktura u jajniku u kojoj sazrijeva jajna stanica?
Graafov folikul (mjehurić)

50.4. Jednom rečenicom objasnite zašto propadanje žutog tijela u jajniku ima za posljedicu pojavu menstrualnog krvarenja.
Propadanjem žutog tijela prestaje lučenje spolnih hormona i stoga dolazi do menstruacije.

Pripreme za državnu maturu

Državna matura 2010.

Ljetni rok

Pitanja i odgovori preuzeti sa stranice Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Zadaci kratkih odgovora i zadaci dopunjavanja

41. Slika prikazuje kloroplast

41.1. Koje eukariotske stanice sadrže kloroplaste?
Biljne stanice

41.2. Koji se proces događa u kloroplastima? 
Fotosinteza

41.3. Kako se naziva dio kloroplasta na slici označen slovom A?
Grana tilakoidi ili tilakoidi

41.4. Iz čega su se, prema teoriji o endosimbiozi, razvili kloroplasti?
Iz modrozelenih bakterija (cijanobakterija).

42. Slika prikazuje stanicu u jednoj fazi mitoze.

42.1. U kojoj se fazi mitoze nalazi stanica na slici?
U metafazi

Navedite jednu značajku po kojoj je ta faza prepoznatljiva.
Kromosomi su smješteni u ekvatorijalnoj ravnini stanice. Maksimalno spiralizirani kromosomi tvore metafaznu ploču.

42.2. Kako se naziva tvorba koja je na slici označena slovom A?
Centriol ili centrosom.

Koja je njezina uloga u mitozi?
Tvorba diobenog vretena.

42.3. Što je kariotip?
Kromosomska garnitura određene vrste.

42.4. Jednom rečenicom objasnite koja je uloga mitoze u živim bićima.
Omogućuje rast organizama ili omogućuje zamjenu istrošenih stanica…

 43. Slika prikazuje pet carstava živih bića.

43.1. Navedite imena carstava sa slike.
A. Gljive
B. Biljke
C. Monera (Archebacteria, Eubacteria)
D. Životinje
E. Protista ili Protoktista

43.2. Kojim su slovom/slovima na slici označeni prokariotski organizmi?
C

43.3. Kako se naziva osnovna taksonomska (sistematska) kategorija?
Vrsta

43.4. Navedite po jednog predstavnika iz svakog prikazanog carstva.
A. vrganj
B. jela
C. Escherichia coli
D. pastrva
E. euglena

 44. Slika prikazuje promjenu broja bakterija u likvoru bolesnika . Bolesnik se liječio antibioticima. Proučite sliku i odgovorite na postavljena pitanja.

44.1. Kojega je dana počeo djelovati antibiotik?
12. ili 13. dan

44.2. Jednom rečenicom objasnite koji su mogući uzroci porasta broja bakterija u likvoru nakon 24. dana.
Bolesnik je prerano prestao uzimati antibiotik ili su bakterije postale otporne na antibiotik.

44.3. Kojim će se krvnim tjelešcima povećati brojnost nakon što je osoba zaražena bakterijama?
Leukocitima

44.4. Kako se zove znanstvenik koji je dokazao da su mikroorganizmi uzročnici zaraznih bolesti?
Louis Pasteur

45. Slika prikazuje kruženje dušika u prirodi?

45.1. Dušik je značajan biogeni element. Navedite jednu organsku molekulu u koju se dušik ugrađuje.
U aminokiseline (ili proteine ili nukleinske kiseline).

45.2. Kako se naziva proces koji na slici provode bakterije označene slovom A?
Nitrifikacija ili oksidacija amonijaka do nitrita i nitrata.

45.3. Jednom rečenicom objasnite zašto muharke mogu rasti na tlu siromašnome dušikovim spojevima?
U korijenu mahunarki žive simbiotske dušikove bakterije koje mogu vezati atmosferski dušik i pretvarati ga u spojeve koje koristi biljka.

45.4. Navedite dvije biljke mesožderke.
1. venerina muholovka
2. rosika

Sretna i uspješna 2011. godina!!!

Photographer: Rawich, www.freedigitalphotos.net

Instrukcije iz biologije - Mejoza

Organizmi koji se spolno razmnožavaju stvaraju spolne stanice – gamete.

Gamete (spermiji i jajna stanica) imaju polovičan (haploidan) broj kromosoma (n).

Oplodnjom jajne stanice nastaje zigota koja je diploidna (2n) tj. ima dvostruku kromosomsku garnituru.

Broj kromosoma neke vrste je stalan.

Do smanjenja (redukcije) broja kromosoma dolazi tijekom mejoze. 
Mejoza omogućuje dobivanje novih kombinacija gena. Zahvaljujući spolnom razmnožavanju potomci su različiti od roditelja.

U diploidnoj stanici svakom kromosomu iz očinske skupine možemo pridružiti homologni kromosom iz majčinske skupine kromosoma. 
Homologni kromosomi su jednake veličine i izgleda, a u njima se nalaze geni koji određuju ista svojstva, no ti geni ne moraju biti identični. 

Aleli su varijante jednog te istog gena. 
Mejoza se događa samo u reproduktivnim organima. U životinja su to kod mužjaka testisi, a kod ženki ovariji. U biljaka su to anteridiji i arhegoniji. 

Životinje 
Životinjski je organizam diploidan, a samo su gamete haploidne. 

Biljke 
Kod biljaka postoji izmjena haploidne i diploidne faze.
Na haploidnom gametofitu razvijaju se gamete. Iz zigote se razvija diploidni sporofit koji nakon mejoze stvara haploidne spore.
Tijekom evolucije gametofit se sve više reducirao.