Instrukcije iz biologije

Krvna tjelešca

Krvna tjelešca – zajednički naziv za krvne stanice i krvne pločice

Krvne stanice:

• eritrociti – crvene krvne stanice

• leukociti – bijele krvne stanice

Krvne pločice – trombociti

Eritrociti

• najbrojnije krvne stanice

• u litri krvi kod muškaraca 4,4 – 5,8 × 10¹²; kod žena 3,8 – 4,9 × 10¹²

• zreli eritrociti su jedine žive stanice u čovjeka koje ne sadrže jezgru

• bikonkavni oblik

• u citoplazmi zrelog eritrocita nalazi se crveni krvni pigment (hemoglobin)

• hemoglobin se sintetizira u koštanoj srži u stanicama prethodnicama eritrocita (sadrže jezgru)

• fetalni hemoglobin (HbF) se sintetizira u fetalno doba; kasnije ga zamjenjuje adultni hemoglobin (HbA)

• HbF ima veću sposobnost vezanja kisika kod nižih koncentracija kisika; razlikuje se od HbA po sastavu polipeptidnih lanaca globina

• prosječni životni vijek normalnog eritrocita je oko 120 dana

• mrtvi eritrociti razgrađuju se najvećim dijelom u slezeni

Razgradnja hemoglobina

• razgradnjom hemoglobina nastaje bilirubin (žuti pigment)

• bilirubin se izlučuje iz krvi i jetre putem žuči u crijevo; gdje se pomoću bakterijskih enzima pretvara u smeđi sterkobilin B i žuti urobilin B (daju smeđu boju stolice i žutu boju mokraće)

Instrukcije iz biologije

Krv

Krv je suspenzija različitih skupina stanica u krvnoj plazmi kao složenom vodenom mediju. Gusta, viskozna i neprozirna tekućina crvene boje.

Sastoji se od tekućeg dijela, krvne plazme, krvnih stanica i krvnih pločica.

Uloga krvi:

• funkcija disanja (prijenos kisika i ugljikovog dioksida)

• funkcija prehrane (prijenos hranjivih tvari iz crijeva u stanice)

• izlučivanje štetnih tvari iz tijela

• održavanje tjelesne temperature

• održavanje količine vode u tijelu

• održavanje ionskog sastava i pH

• obrana tijela od infekcija

• prijenos različitih tvari (hormoni, vitamini)

Krv ubrajamo u tekuće vezivno tkivo.

Ukupni volumen krvi u odrasle osobe je oko 5 litara.

Boja krvi dolazi od crvenih krvnih stanica (eritrocita). Eritrociti sadrže krvni pigment hemoglobin.

Hemoglobin

Molekula hemoglobina na sebe veže kisik što omogućava prijenos kisika iz pluća u stanice.

Oksihemoglobin je molekula hemoglobina koja prenosi vezani kisik (jarkocrvene je boje).

Karbaaminohemoglobin je molekula hemoglobina s vezanim ugljikovim dioksidom (tamnije crvene boje).

Hemoglobin se uglavnom sintetizira iz octene kiseline i glicina, koji zajedno tvore pirolov prsten.

Udruživanjem četiri pirolskih spojeva nastaje protoporfirin.

Jedan od protoporfirinskih spojeva veže se sa željezom u molekulu hema.

Četiri molekule hema spajaju se s jednom molekulom proteina globina stvarajući molekulu hemoglobina.

Krvna plazma

Krvna plazma je žućkasta tekućina koja se dobije uklanjanjem krvnih tjelešaca (centrifugiranjem ili spontanim taloženjem).

Krvna tjelešca se talože (sedimentiraju) jer imaju veću specifičnu težinu od krvne plazme.

Brzina sedimentacije krvnih stanica ovisi o odnosu specifične težine krvnih stanica prema specifičnoj težini plazme.

Volumni odnos krvnih stanica i plazme iznosi oko 45:55.

Hematokrit je volumni dio krvnih stanica (i trombocita); a dobije se centrifugiranjem krvi u tankoj baždarenoj kapilari.

Osim anorganskih tvari (ioni natrija i klora) u krvnoj plazmi se nalazi i velika količina proteina: albumini, α, β, γ globulini, fibrinogen.

Albumini

• sintetiziraju se u jetri

• sudjeluju u prijenosu različitih hormona

α - i β - globulini

•slična uloga kao i albumini

γ globulini

• većina su protutijela koja štite tijelo od zaraze

Fibrinogen

• čimbenik u zgrušavanju krvi

Pripreme za državnu maturu

Državna matura 2010.

Biologija, jesenski rok

31. Što od navedenoga opisuje sukcesiju?

A. izmjena perja

B. sazrijevanje plodova

C. zaraštavanje jezera

D. seoba ptica

Točan odgovor: C

32. Odaberite ispravno poredane biome od sjevernoga pola do ekvatora.

A. tajge – tundre – savane – listopadne šume

B. tundre – tajge – listopadne šume – savane

C. savane – listopadne šume – tundre – tajge

D. listopadne šume – savane – tajge – tundre

Točan odgovor: B

33. Staničnim strukturama pridružite odgovarajuće uloge.

1. ribosom

2. lizosom

3. mitohondrij

4. centriol

A. spaja kromatide jednoga kromosoma

B. obavlja stanično disanje

C. stvara diobeno vreteno

D. podupire stanicu

E. sintetizira bjelančevine

F. probavlja hranjive tvari

Odgovori:
1 - E
2 - F
3 - B
4 – C

34. Protoktistima pridružite odgovarajuće osobine.

1. kistac

2. kvaščeva gljivica

3. zelena pupavka

4. siva plijesan

A. uzrokuje octeno vrenje

B. uzrokuje alkoholno vrenje

C. sadrži otrovne tvari koje oštećuju živčani sustav

D. sadrži stanične otrove koji oštećuju jetru

E. stvara antibiotik penicilin

F. stvara paučinaste prevlake s crnim „posipom”

Odgovori:
1 - E
2 - B
3 - D
4 – F

35. Vrstama biljaka pridružite odgovarajuće sistematske skupine.

1. kukuruz

2. selagina

3. maslačak

4. smreka

A. mahovina

B. jednosupnica

C. paprat

D. golosjemenjača

E. crvotočina

F. dvosupnica

Odgovori:
1 - B
2 - E
3 - F
4 – D

36. Skupinama životinja pridružite odgovarajuće osobine.

1. metilji

2. grinje

3. spužve

4. gujavice

A. razmnožavanje pupanjem

B. disanje škrgama

C. neprohodno probavilo

D. zatvoreni krvotok

E. člankovite noge

F. vodožilni sustav

Odgovori:
1 - C
2 - E
3 - A
4 – D

37. Vitaminima pridružite poremećaje koji nastaju zbog njihova nedostatka.

1. vitamin A

2. vitamin B

3. vitamin C

4. vitamin D

A. skorbut

B. rahitis

C. sterilnost

D. noćna sljepoća

E. pelagra

F. gušavost

Odgovori:
1 - D
2 - E
3 - A
4 – B

38. Geološkim epohama pridružite odgovarajuće događaje.

1. paleozoik

2. mezozoik

3. arheozoik

4. kenozoik

A. doba gmazova

B. doba čovjeka

C. pojava vodozemaca

D. pojava beskralježnjaka

E. pojava života na Zemlji

F. pojava praživotinja

Odgovori:
1 - C
2 - A
3 - E
4 – B

39. Ekološkim pojmovima pridružite odgovarajuće značenje.

1. vegetacija

2. endem

3. flora

4. areal

A. nedjeljiva cjelina životne zajednice i staništa

B. biljne vrste nekoga područja

C. područje na Zemlji gdje živi neka vrsta

D. biljne zajednice nekoga područja

E. stanište na kojem živi biocenoza

F. vrsta ograničenoga areala

Odgovori:
1 - D
2 - F
3 - B
4 – C

40. Biotičkim čimbenicima pridružite odgovarajuće organizme.

1. simbioza

2. predatorstvo

3. parazitizam

4. kompeticija

A. vidra i riba

B. kuna i lasica

C. djetlić i galeb

D. islandski lišaj

E. modrozelena bakterija

F. ehinokok i pas

Odgovori:
1 - D
2 - A
3 - F
4 - B


Pitanja i odgovori preuzeti sa stranice Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Pripreme za državnu maturu

Državna matura 2010.

Biologija, jesenski rok

21. Odaberite ispravno poredane životinje prema složenosti dišnoga sustava od najjednostavnijega prema najsloženijem.

A. hrušt – virnjak – sokol – krokodil

B. sokol – krokodil – virnjak – hrušt

C. virnjak – hrušt – krokodil – sokol

D. krokodil – sokol – virnjak – hrušt

Točan odgovor: C

22. Kojim je molekulama povećana koncentracija u krvnoj plazmi čovjeka koji boluje od zarazne bolesti?

A. albuminima

B. α-globulinima

C. fibrinogenima

D. γ-globulinima

Točan odgovor: D

23. U kojem slučaju postoji mogućnost pojave hemolitičke bolesti novorođenčeta?

A. majka Rh-, dijete Rh-

B. majka Rh-, dijete Rh+

C. majka Rh+, dijete Rh-

D. majka Rh+, dijete Rh+

Točan odgovor: B

24. Marija je namjerno ubrzano i duboko disala sve dok joj se nije pojavila vrtoglavica. Što se događa u njezinoj krvi?

A. javlja se acidoza

B. javlja se alkaloza

C. smanjuje se koncentracija O₂

D. povećava se koncentracija CO₂

Točan odgovor: B

25. Odaberite ispravno poredane dijelove živčanoga sustava u refleksnoj reakciji.

A. receptor → osjetilni neuron → motorički neuron → efektor

B. motorički neuron → efektor → osjetilni neuron → receptor

C. osjetilni neuron → receptor → efektor → motorički neuron

D. efektor → motorički neuron → receptor → osjetilni neuron

Točan odgovor: A

26. Genski lanac DNA sadrži 1200 nukleotida. Koliko će aminokiselina imati protein čijom sintezom upravlja taj lanac DNA?

A. 1200

B. 600

C. 400

D. 300

Točan odgovor: C

27. Koji je od navedenih genotipova dominantni homozigot za prvo, a heterozigot za drugo svojstvo?

A. aaBb

B. AABB

C. AaBb

D. AABb

Točan odgovor: D

28. Koje kromosome sadrži zigota čovjeka?

A. 23 autosoma i 23 spolna kromosoma

B. 44 autosoma i 2 spolna kromosoma

C. 46 autosoma i 2 spolna kromosoma

D. 22 autosoma i 1 spolni kromosom

Točan odgovor: B

29. Koji je od navedenih čovjekovih predaka najstariji u nizu roda Homo?

A. Homo habilis

B. Homo neanderthalensis

C. Homo erectus

D. Homo sapiens

Točan odgovor: A

30. Koja je uloga hobotnice u hranidbenome lancu?

A. nametnika

B. grabežljivca

C. proizvođača

D. razlagača

Točan odgovor: B

Instrukcije iz kemije i biologije

Instrukcije iz kemije i biologije za učenike osnovnih i srednjih škola te pripreme za državnu maturu i ispite na fakultetu.

e-mail: kemibio@gmail.com

mob +385 97 796 7365

http://instrukcijeizkemije.webs.com/

 

Pripreme za državnu maturu

Državna matura 2010.

Biologija, jesenski rok

11. Koji od navedenih organizama ne pripada carstvu Monera?

A. laktobacil

B. streptokok

C. mikoplazma

D. peronospora

Točan odgovor: D

12. Gdje se nalazi zrela klica ili embrio biljaka sjemenjača?

A. u usplođu ploda

B. u sjemenci

C. u polenu

D. u plodnici tučka

Točan odgovor: B

13. Koji pojam točno označuje stablo hrasta?

A. haploidni sporofit

B. diploidni sporofit

C. haploidni gametofit

D. diploidni gametofit

Točan odgovor: B

14. Gdje se odvija energetski najvrjedniji dio staničnoga disanja?

A. u staničnoj citoplazmi

B. u matriksu mitohondrija

C. na vanjskoj membrani mitohondrija

D. na unutarnjoj membrani mitohondrija

Točan odgovor: D

15. Što se od navedenoga događa tijekom Krebsova ciklusa?

A. anaerobna razgradnja glukoze

B. nastajanje molekula vode

C. oslobađanje ugljikova(IV) oksida

D. sinteza pirogrožđane kiseline

Točan odgovor: C

16. Mekušci su evolucijski najrazvijenija skupina beskolutićavaca. Koji se organski sustavi prvi put javljaju u mekušaca?

A. višeslojna koža i vanjski kostur

B. optjecajni i dišni sustav

C. prohodno probavilo i živčani sustav

D. osjetila i endokrini sustav

Točan odgovor: B

17. Koji beskralježnjak ima zatvoreni krvotok?

A. jastog

B. pijavica

C. pčela

D. hobotnica

Točan odgovor: B

18. Koji sisavci nemaju razvijenu posteljicu?

A. glodavci

B. primati

C. kukcojedi

D. tobolčari

Točan odgovor: D

19. Koji od navedenih organizama pripada žarnjacima?

A. sipa

B. kvrgavi volak

C. bezupka

D. ušati klobuk

Točan odgovor: D

20. Koja bi od navedenih životinja najlakše preživjela sušu?

A. žuti mukač

B. riđovka

C. daždevnjak

D. čovječja ribica

Točan odgovor: B

Pitanja i odgovori preuzeti sa stranice Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

 

 

Instrukcije iz kemije

Osnove kemijskog računa

Maseni udio

Sastav smjese ili kemijskog spoja iskazujemo masenim udjelom.

Maseni udio je omjer mase jedne komponente i ukupne mase uzorka.

w(x) – maseni udio

m(x) – masa komponente

m – masa uzorka

Relativna atomska masa

Relativna atomska masa (A_r) nekog atoma je broj koji kazuje koliko je puta masa nekog atoma veća od 1/12 mase atoma izotopa ugljika– 12 (¹²C).

A_r(x) – relativna atomska masa

m_a – masa atoma

u – unificirana atomska jedinica mase

u = 1,6605 × 10^-27 kg

Relativna molekulska masa

Relativna molekulska masa (M_r) je broj koji pokazuje koliko je puta masa molekule ili formulske jedinke veća od unificirane atomske jedinice mase.

M_r – relativna molekulska masa

m_f – masa molekule

u – unificirana atomska jedinica mase

Množina tvari

Mol je jedinica za množinu tvari.

Mol je množina uzorka koji sadrži onoliko jedinki koliko ima atoma u 0.012 kg ugljika– 12. Taj broj je poznat kao Avogadrov broj (6,022 × 10²³).

Množina tvari (n) je omjer broja jedinki i Avogadrove konstante.

n(x) – množina tvari

N – broj jedinki

L – Avogadrova konstanta

L = 6,022 × 10²³ mol^-1

Molarna masa

Molarna masa (M) karakterizira čistu tvar, a određena je omjerom mase i množine tvari.

M(x) – molarna masa

m(x) – masa tvari

m(x) – množina tvari

Standardni molarni volumen

V^θ_m – standardni molarni volumen

V^θ_m = 22,4 dm³ mol^-1

V^θ – volumen tvari pri standardnim uvjetima

n(x) – množina tvari