Pripreme za državnu maturu

Državna matura 2010.

Biologija, jesenski rok

51. Niz baza na lancu DNA je sljedeći:

51.1. Napišite niz baza na komplementarnome lancu iste molekule.

51.2. Kako se naziva enzim pomoću kojega se replicira (udvostručuje) DNA?

__________________________________________________________

51.3. U kojem se dijelu interfaze događa replikacija (udvostručenje) DNA?

__________________________________________________________

51.4. Napišite niz baza na mRNA koja nastaje transkripcijom zadanoga niza:

Odgovori:

51.1. A T G C T G C A T

51.2. DNA-polimeraza

51.3. u S fazi

51.4. A U G C U G C A U

52. Slika prikazuje par homolognih kromosoma tijekom mejoze. Na kromosomima je naznačen položaj alelnih gena za dva svojstva neke biljke. Slovo E označuje crvenu boju cvijeta, a e bijelu, dok slovo F označuje dugu stabljiku, a f kratku.

52.1. Jednom rečenicom objasnite što su homologni kromosomi.

__________________________________________________________

__________________________________________________________

52.2. Napišite genotip organizma za dva prikazana svojstva prije udvostručenja DNA.

__________________________________________________________

52.3. Napišite sve moguće genotipove gameta koje će nastati na kraju II. mejotičke diobe ako se dogodio krosingover na način prikazan na slici.

__________________________________________________________

52.4. Kako će izgledati fenotip sljedećega potomka: eeFf?

__________________________________________________________

Odgovori:

52.1. Homologni kromosomi su parovi kromosoma koji su jednako dugački, imaju pričvrsnicu na istome mjestu (izgledom su jednaki) i nose gene za ista svojstva.

52.2. EeFf

52.3. EF; Ef; eF; ef

52.4. bijeli cvijet/ duga stabljika

53. Marta i Petar su zdravi supružnici i imaju dvoje djece. Martin otac boluje od hemofilije. Marta ima krvnu grupu AB, a Petar krvnu grupu 0. Aleli za hemofiliju (Xh) i normalno zgrušavanje krvi (XH) su spolno vezani geni, a krvne grupe određuju aleli (A, B, 0) koji dolaze na jednome od parova autosoma.

53.1. Napišite genotipove Marte i Petra.

Martin genotip: ____________________

Petrov genotip: ____________________

53.2. Napišite moguće genotipove gameta Marte i Petra za navedena svojstva.

Martine gamete: _______________________________________________

Petrove gamete: _______________________________________________

53.3. Prikažite moguće genotipove njihove djece za navedena svojstva, odnosno

tablicu križanja.

53.4. Kolika je vjerojatnost da Marta i Petar dobiju zdravoga sina krvne grupe B?

Vjerojatnost izrazite razlomkom. ______________________

Odgovori:

53.1. Martin genotip: XHXh AB; Petrin genotip: XHY OO

53.2. Martine gamete: XHA; XHB; XhA; XhB; Petrove gamete: XHO; YO

53.3.

53.4. vjerojatnost: 1/8

54. Na slikama A., B. i C. označena su krila različitih životinja.

54.1. Kako se nazivaju organi različiti po postanku koji obavljaju sličnu ulogu?

__________________________________________________________

54.2. Iz kojega tkiva/organa nastaju krila kukaca?

__________________________________________________________

54.3. Iz koje su se skupine (razreda) kralježnjaka razvile današnje ptice i sisavaci?

__________________________________________________________

54.4. Navedite dvije osobine koje je imala praptica (Archaeopteryx), a nemaju ih današnje ptice.

__________________________________________________________

__________________________________________________________

Odgovori:

54.1. analogni organi

54.2. nastala su iz pokrovnog tkiva (epiderme) /kože ili izvrat kože….

54.3. iz (pra)gmazova, predaka današnjih gmazova

54.4. dvije od navedenih: zubi u kljunu, kralješcu u repu, ispunjene kosti, kandže (pandže) na krilima

55. Slika prikazuje dva odrasla primjerka pingvina vrste A. i vrste B.

55.1. U kojem dijelu svijeta žive prikazane vrste pingvina A. i B.? Upišite slova na karti svijeta u dvama od ponuđenih četiriju kvadratića.

55.2. Jednom rečenicom obrazložite svoj odabir.

__________________________________________________________

__________________________________________________________

55.3. Koje ekološko pravilo govori o razlozima različitih veličina tijela srodnih vrsta u ovisnosti o temperaturi?

__________________________________________________________

55.4. Pripadaju li pingvini grebenkama ili bezgrebenkama?

__________________________________________________________

Odgovori:

55.1. A – uz Čile, B – uz Patagoniju

55.2. Vrste koje žive sjevernije, bliže ekvatoru su manje od svojih srodnika u hladnijim područjima (na južnome polu)

55.3. Bergmanovo pravilo

55.4. grebenkama

56. Slika prikazuje prehrambeni lanac u moru.

56.1. Koji su članovi lanca na slici biljojedi, a koji mesojedi?

Biljojedi: _____________________________________________________

Mesojedi: _____________________________________________________

56.2. Kako će se povećanje biomase zooplanktona odraziti na biomasu riba i liganja?

__________________________________________________________

56.3. Hoće li biomasa fitoplanktona u moru biti veća zimi ili u proljeće?

Jednom rečenicom objasnite zašto.

__________________________________________________________

__________________________________________________________

56.4. Jednom rečenicom objasnite razliku između primarne i sekundarne organske proizvodnje.

__________________________________________________________

__________________________________________________________

Odgovori:

56.1. biljojedi-zooplankton, a mesojedi – riba i lignja

56.2. povećanje biomase riba i liganja

56.3. u proljeće se očekuje veća biomasa planktona zbog veće količine topline i svjetla što omogućava povećanje intenziteta fotosinteze i razmnožavanje fitoplanktona

56.4. primarna organska proizvodnja je proizvodnja organskih spojeva iz anorganskih, a odvija se u autotrofnim organizmima (zelene biljke); dok je sekundarna ona koja se odvija u heterotrofnim organizmima (životinje)

Pitanja i odgovori preuzeti sa stranice Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Pripreme za državnu maturu

Državna matura 2010.

Biologija, jesenski rok

45. Slike prikazuju šest predstavnika jedne skupine algi: volvoks, kaulerpu, klamidomonas, jadranski klobučić, morsku salatu i spirogiru.

45.1. Na praznu crtu uz slova kojima su označene alge na slici upišite odgovarajuća imena algi.

A. ____________________ B. ____________________

C. ____________________ D. ____________________

E. ____________________ F. ____________________

45.2. Kojoj skupini algi pripadaju prikazane vrste? ____________________

45.3. Jednom rečenicom objasnite koje je značenje volvoksa za evoluciju.

__________________________________________________________

__________________________________________________________

45.4. Alge su značajne za život u vodenim ekosustavima. Navedite dva razloga koja podupiru ovu tvrdnju.

__________________________________________________________

__________________________________________________________

Odgovori:

45.1. A. morska salata; B. volvoks; C. spirogira; D. jadranski klobučić; E. klamidomonas; F. kaulerpa

45.2. zelene alge

45.3. Volvoks je zadružni oblik (s podjelom rada) jednostaničnih algi i predstavlja prijelazni oblik iz jednostaničnih prema višestaničnim (mnogostaničnim) organizmima.

45.4. dva od navedenih: Alge su primarni producenti (proizvođači) i čine temelj svim hranidbenim piramidama u vodenim ekosustavima, a prizvode i kisik… / primarni proizvođači / fotosinteza / proizvodnja kisika / temelj (osnova) hranidbenih piramida / prva karika hranidbenog lanca

46. Slika prikazuje životni ciklus paprati.

46.1. Kako se naziva nespolna generacija paprati? ____________________

Kojim je slovom označena na slici? ____________________

46.2. Kako se naziva gametofit papratnjača? ____________________

46.3. Imaju li stanice tvorbe, koja je na slici označena slovom B., haploidan ili diploidan broj kromosoma? ____________________

Jednom rečenicom obrazložite svoj odgovor.

__________________________________________________________

46.4. Jednom rečenicom objasnite zašto je tijekom evolucije kopnenih biljaka došlo do redukcije spolne generacije.

__________________________________________________________

Odgovori:

46.1. slovom A, sporofit (odrasla paprat - ne priznaje se)

46.2. protalij

46.3. haploidan; Zato što je ta struktura (protalij) nastala iz haploidne spore….

46.4. Zbog prilagodbe na kopneni način života. / Zbog smanjivanja ovisnosti o vodi. / Zbog toga da razmnožavanje ne ovisi o vodi.

47. Slika prikazuje rezultat reakcija krvi različitih krvnih grupa (stupci označeni brojevima od 1 do 4) s test-serumima koji sadrže anti-A, odnosno anti-B aglutinine.

47.1. Kojoj krvnoj grupi pripada testirani uzorak označen na slici brojem 4 i zaokružen? ____________________

47.2. Koje aglutinine sadrži osoba krvne grupe AB? ____________________

47.3. Koja se krvna grupa smatra „univerzalnim davateljem”?

____________________

47.4. Što su po kemijskome sastavu aglutinini i aglutinogeni?

__________________________________________________________

Odgovori:

47.1. krvnoj grupi A

47.2. nema aglutinina

47.3. Krvnu grupu O, zato jer nema aglutinogena na eritrocitima.

47.4. proteini ili bjelančevine

48. Na shemi je nedovršeni prikaz razina koje rezultiraju izlučivanjem spolnih hormona u žene. Dopunite shemu tako da na prazne crte (48.1. i 48.2.) upišete pune nazive odgovarajućih hormona.

48.3. Kako se naziva struktura u jajniku u kojoj sazrijeva jajna stanica?

__________________________________________________________

48.4. Jednom rečenicom objasnite zašto propadanje žutoga tijela u jajniku ima za posljedicu pojavu menstrualnoga krvarenja.

__________________________________________________________

Odgovori:

48.1. gonadotropni hormoni ili luteinizacijski hormon ili folikul-stimulirajući hormon

48.2. estrogen, progesteron

48.3. Graafov folikul /mjehurić

48.4. prestaje lučenje spolnih hormona /pada koncentracija spolnih hormona – ljušti se stijenka maternice

49. Slika prikazuje probavni sustav čovjeka.

49.1. Strelicom na slici označite žučnu vrećicu. Koja je uloga žuči?

__________________________________________________________

49.2. Kako se naziva organ koji svoje probavne enzime izlučuje u dvanaesnik?

__________________________________________________________

Kojim je slovom označen na slici? ____________________

49.3. Koja je uloga crijevnih resica u tankome crijevu?

__________________________________________________________

49.4. Koji je najčešći uzrok ciroze jetre u razvijenim zemljama?

__________________________________________________________

Odgovori:

49.1. emulgira masti (masnoće, lipide) / raspršuje masti / pretvara mast u sitne kapljice…

49.2. slovom D; gušterača / pankreas

49.3. povećavaju (apsorpcijsku) površinu crijeva; upijaju hranjive tvari

49.4. alkoholizam

50. Slika prikazuje unutarnje ženske spolne organe.

50.1. Kojim je slovom na slici označen jajnik? ____________________

Navedite dvije najvažnije uloge jajnika.

__________________________________________________________

__________________________________________________________

50.2. Kojim je slovom na slici označen spolni organ u kojem se događa oplodnja?

____________________

Kako se naziva taj organ?

__________________________________________________________

50.3. Kojim je slovom na slici označena maternica? ____________________

Koja je uloga maternice?

__________________________________________________________

50.4. Navedite tri spolne zarazne bolesti.

__________________________________________________________

__________________________________________________________

Odgovori:

50.1. slovom B; proizvodnja jajnih stanica / oogeneza; lučenje ženskih spolnih hormona / lučenje estrogena i progesterona

50.2. slovom A - u jajovodu

50.3. slovom C; u njoj se odvija razvoj zametka (embria, fetusa)

50.4. kapavac (gonoreja), sifilis (lues), AIDS (SIDA)

Pitanja i odgovori preuzeti sa stranice Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Pripreme za državnu maturu

Državna matura 2010.

Biologija, jesenski rok

41. Slika A. prikazuje stanicu u trenutku kada smo je stavili u kap vode, a slika B. istu stanicu nakon nekoliko minuta.

41.1. Što se dogodilo sa stanicom dok je stajala u kapi vode (slika B.)?

________________________________________________________

41.2. Kako se naziva vrsta prijenosa kroz membranu koji prikazuje slika?

________________________________________________________

41.3. Kakva je citoplazma stanice na slici A. u odnosu na kap vode?

________________________________________________________

41.4. Jednom rečenicom objasnite zbog čega se dogodila prikazana promjena.

________________________________________________________

________________________________________________________

Odgovori:

41.1. povećao se volumen stanice / u stanicu je ušla voda /stanica je nabubrila …

41.2. Pasivni prijenos / osmoza / difuzija vode kroz polupropusnu (staničnu) membranu

41.3. hipertonična/gušća/više koncentracije

41.4. Voda se giba iz područja gdje je ima više u područje gdje je ima manje / voda se giba iz otopine manje koncentracije u otopinu veće koncentracije / voda se giba iz područja veće slobodne energije (vodnog potencijala) u područje svoje niže slobodne energije (vodnog potencijala) / voda ulazi u stanicu jer je u stanici veća koncentracija otopljenih tvari / zbog razlike u osmotskim tlakovima tih dviju otopina / nastoje se izjednačiti koncentracije

42. Slika prikazuje stanicu u jednoj fazi mitoze.

 

42.1. U kojoj se fazi mitoze nalazi stanica na slici? ________________

Navedite jednu značajku po kojoj je ta faza prepoznatljiva.

__________________________________________________________

42.2. Kako se naziva tvorba koja je na slici označena slovom A.?

__________________________________________________________

42.3. Koliko će kromosoma imati svaka stanica-kći, nastala diobom stanice koja ima 48 kromosoma?

__________________________________________________________

42.4. Jednom rečenicom objasnite razliku u građi metafaznih i anafaznih kromosoma u mitozi.

__________________________________________________________

__________________________________________________________

Odgovori:

42.1. profaza; iz kromatina se oblikuju kromosomi/gubi se jezgrica i jezgrina ovojnica / podijeli se centrosom i dva novonastala putuju na suprotne polove stanice

42.2. centrioli ili centrosom

42.3. svaka će stanica - kćer imati 48 kromosoma

42.4. metafazni kromosomi su dvostruki (imaju 2 kromatide); a anafazni su jednostruki

43. Slika prikazuje životinjsku i bakterijsku stanicu.

 

43.1. Navedite dvije osnovne razlike u građi prikazanih tipova stanica.

________________________________________________________________

________________________________________________________________

43.2. Navedite dvije zajedničke strukture prokariotske i životinjske stanice.

________________________________________________________________

________________________________________________________________

43.3. Koja je molekula nositeljica nasljedne upute u bakteriji?

________________________________________________________________

43.4. Koji se organel životinjske stanice tijekom evolucije najvjerojatnije razvio iz aerobne bakterije?

________________________________________________________________ 

Odgovori:

43.1. Prokariotska nema jezgru, umjesto nje ima nukleoid. / Prokariotska stanica nema ni drugih staničnih organela. / Prokariotska stanica ima staničnu stijenku, a životinjska eukariotska stanica nema…

43.2. stanična membrana / ribosomi / citoplazma

43.3. molekula DNA

43.4.mitohondrij

44. Slika prikazuje promjenu broja bakterija u urinu bolesnika. Bolesnik se liječio antibioticima. Proučite sliku i odgovorite na postavljena pitanja.

44.1. Koliko je dana prošlo od infekcije do početka djelovanja antibiotika?

__________________________________________________________

44.2. Jednom rečenicom objasnite koji su mogući uzroci porasta broja bakterija u urinu nakon 16. dana.

__________________________________________________________

44.3. Koja je bakterija mogla izazvati ovakvu zarazu, a inače je normalni simbiont u ljudskim crijevima?

__________________________________________________________

44.4. Kako se naziva prvi antibiotik koji je korišten za liječenje ljudi?

__________________________________________________________

Imenujte znanstvenika koji ga je otkrio.

__________________________________________________________

Odgovori:

44.1. 8 ili 9 dana

44.2. pacijent je prerano prestao uzimati antibiotik /pacijent je neredovito uzimao antibiotik / bakterije su postale rezistentne (otporne) na antibiotik/ možda je nastupila infekcija drugog soja

44.3. Escherichia coli ili E. coli

44.4. penicilin, Fleming

Pitanja i odgovori preuzeti sa stranice Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Pripreme za državnu maturu

Državna matura 2010.

Biologija, jesenski rok

31. Što od navedenoga opisuje sukcesiju?

A. izmjena perja

B. sazrijevanje plodova

C. zaraštavanje jezera

D. seoba ptica

Točan odgovor: C

32. Odaberite ispravno poredane biome od sjevernoga pola do ekvatora.

A. tajge – tundre – savane – listopadne šume

B. tundre – tajge – listopadne šume – savane

C. savane – listopadne šume – tundre – tajge

D. listopadne šume – savane – tajge – tundre

Točan odgovor: B

33. Staničnim strukturama pridružite odgovarajuće uloge.

1. ribosom

2. lizosom

3. mitohondrij

4. centriol

A. spaja kromatide jednoga kromosoma

B. obavlja stanično disanje

C. stvara diobeno vreteno

D. podupire stanicu

E. sintetizira bjelančevine

F. probavlja hranjive tvari

Odgovori:
1 - E
2 - F
3 - B
4 – C

34. Protoktistima pridružite odgovarajuće osobine.

1. kistac

2. kvaščeva gljivica

3. zelena pupavka

4. siva plijesan

A. uzrokuje octeno vrenje

B. uzrokuje alkoholno vrenje

C. sadrži otrovne tvari koje oštećuju živčani sustav

D. sadrži stanične otrove koji oštećuju jetru

E. stvara antibiotik penicilin

F. stvara paučinaste prevlake s crnim „posipom”

Odgovori:
1 - E
2 - B
3 - D
4 – F

35. Vrstama biljaka pridružite odgovarajuće sistematske skupine.

1. kukuruz

2. selagina

3. maslačak

4. smreka

A. mahovina

B. jednosupnica

C. paprat

D. golosjemenjača

E. crvotočina

F. dvosupnica

Odgovori:
1 - B
2 - E
3 - F
4 – D

36. Skupinama životinja pridružite odgovarajuće osobine.

1. metilji

2. grinje

3. spužve

4. gujavice

A. razmnožavanje pupanjem

B. disanje škrgama

C. neprohodno probavilo

D. zatvoreni krvotok

E. člankovite noge

F. vodožilni sustav

Odgovori:
1 - C
2 - E
3 - A
4 – D

37. Vitaminima pridružite poremećaje koji nastaju zbog njihova nedostatka.

1. vitamin A

2. vitamin B

3. vitamin C

4. vitamin D

A. skorbut

B. rahitis

C. sterilnost

D. noćna sljepoća

E. pelagra

F. gušavost

Odgovori:
1 - D
2 - E
3 - A
4 – B

38. Geološkim epohama pridružite odgovarajuće događaje.

1. paleozoik

2. mezozoik

3. arheozoik

4. kenozoik

A. doba gmazova

B. doba čovjeka

C. pojava vodozemaca

D. pojava beskralježnjaka

E. pojava života na Zemlji

F. pojava praživotinja

Odgovori:
1 - C
2 - A
3 - E
4 – B

39. Ekološkim pojmovima pridružite odgovarajuće značenje.

1. vegetacija

2. endem

3. flora

4. areal

A. nedjeljiva cjelina životne zajednice i staništa

B. biljne vrste nekoga područja

C. područje na Zemlji gdje živi neka vrsta

D. biljne zajednice nekoga područja

E. stanište na kojem živi biocenoza

F. vrsta ograničenoga areala

Odgovori:
1 - D
2 - F
3 - B
4 – C

40. Biotičkim čimbenicima pridružite odgovarajuće organizme.

1. simbioza

2. predatorstvo

3. parazitizam

4. kompeticija

A. vidra i riba

B. kuna i lasica

C. djetlić i galeb

D. islandski lišaj

E. modrozelena bakterija

F. ehinokok i pas

Odgovori:
1 - D
2 - A
3 - F
4 - B


Pitanja i odgovori preuzeti sa stranice Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.