Odnosi prehrane u biocenozi

Hranjive tvari unutar ekosustava kruže, dok energija protječe. Podjela organizama na proizvođače (autotrofe) i potrošače (heterotrofe). Podjela autotorfa, s obzirom na izvor energije, na fotosintetske autotrofe i kemoautotrofe. Podjela heterotrofa na biljoždere, mesoždere i sveždere. Trofičke razine u ekosustavu. Razlagači kao posljednja karika u hranidbenom lancu ili mreži. Hranidbeni lanac i hranidbena mreža. Primarna i sekundarna organska proizvodnja.

Životne zajednice

Populacija je skup jedinki iste vrste koje žive na istom području u određenom vremenu. Biocenoza je skupina jedinki različitih populacija na nekom području. Mikrobiocenoza, fitocenoza i zoocenoza kao sastavni dijelovi biocenoze. Obilježja biocenoze s obzirom na prostorni raspored njezinih članova. Struktura biocenoza ovisi o ekološkim čimbenicima,a na kopnu se mijenja vertikalno (s porastom nadmorske visine) i horizontalno (s porastom geografske širine). Biotop ili stanište.

Biotički čimbenici 3. dio amenzalizam, predatorstvo

Amenzalizam i antibioza. Penicilin je prvi antibiotik. Predatorstvo kao biološki čimbenik. Prilagodbe predatora i plijena. Aposemija, kriptička obojenost, fitomimeza, Batesova i Müllerova mimikrija.

Biotički čimbenici 2. dio simbioza

Što su to biotički čimbenici? Ekološka niša kao položaj vrste unutar biocenoze. Podjela biotičkih čimbenika s obzirom na način i rezultat djelovanja. Intraspecijski odnosi između jedinki iste vrste i interspecijski koji se odvijaju između jedinki različitih vrsta. Kompeticija kao biotički čimbenik. Primjeri intraspecijske i interspecijske kompeticije. Alelopatija i biljke.

Biotički čimbenici 1. dio - kompeticija

Što su to biotički čimbenici? Ekološka niša kao položaj vrste unutar biocenoze. Podjela biotičkih čimbenika s obzirom na način i rezultat djelovanja. Intraspecijski odnosi između jedinki iste vrste i interspecijski koji se odvijaju između jedinki različitih vrsta. Kompeticija kao biotički čimbenik. Primjeri intraspecijske i interspecijske kompeticije. Alelopatija i biljke.

Ekologija populacija

Što je populacija? Osnovna obilježja populacije. Tri osnovna načina prostornog rasporeda jedinki populacije. Definicija areala. Kozmopolitski rasprostranjene vrste i endemi. Ovisnost gustoće populacije o natalitetu, mortalitetu, stopi preživljavanja, potencijalu razmnožavanja i migraciji. Što je to natalitet, a što mortalitet? Kakve mogu biti migracije? Eksponencijalan i logistički rast populacije. Dobna struktura populacije i način prikazivanja. Izumiranje populacija.

Svjetlost kao abiotički čimbenik. Važnost svjetlosti za živi svijet. Biljke i svjetlost. Kako svjetlost utječe na životinje i njihovu aktivnost? Fototropizam, fotokineza, fototaksija.