Instrukcije iz kemije i biologije

Instrukcije iz kemije i biologije za učenike osnovnih i srednjih škola te pripreme za državnu maturu i ispite na fakultetu.

e-mail: kemibio@gmail.com

mob +385 97 796 7365

http://instrukcijeizkemije.webs.com/

 

Pripreme za državnu maturu

Državna matura 2010.

Biologija, jesenski rok

11. Koji od navedenih organizama ne pripada carstvu Monera?

A. laktobacil

B. streptokok

C. mikoplazma

D. peronospora

Točan odgovor: D

12. Gdje se nalazi zrela klica ili embrio biljaka sjemenjača?

A. u usplođu ploda

B. u sjemenci

C. u polenu

D. u plodnici tučka

Točan odgovor: B

13. Koji pojam točno označuje stablo hrasta?

A. haploidni sporofit

B. diploidni sporofit

C. haploidni gametofit

D. diploidni gametofit

Točan odgovor: B

14. Gdje se odvija energetski najvrjedniji dio staničnoga disanja?

A. u staničnoj citoplazmi

B. u matriksu mitohondrija

C. na vanjskoj membrani mitohondrija

D. na unutarnjoj membrani mitohondrija

Točan odgovor: D

15. Što se od navedenoga događa tijekom Krebsova ciklusa?

A. anaerobna razgradnja glukoze

B. nastajanje molekula vode

C. oslobađanje ugljikova(IV) oksida

D. sinteza pirogrožđane kiseline

Točan odgovor: C

16. Mekušci su evolucijski najrazvijenija skupina beskolutićavaca. Koji se organski sustavi prvi put javljaju u mekušaca?

A. višeslojna koža i vanjski kostur

B. optjecajni i dišni sustav

C. prohodno probavilo i živčani sustav

D. osjetila i endokrini sustav

Točan odgovor: B

17. Koji beskralježnjak ima zatvoreni krvotok?

A. jastog

B. pijavica

C. pčela

D. hobotnica

Točan odgovor: B

18. Koji sisavci nemaju razvijenu posteljicu?

A. glodavci

B. primati

C. kukcojedi

D. tobolčari

Točan odgovor: D

19. Koji od navedenih organizama pripada žarnjacima?

A. sipa

B. kvrgavi volak

C. bezupka

D. ušati klobuk

Točan odgovor: D

20. Koja bi od navedenih životinja najlakše preživjela sušu?

A. žuti mukač

B. riđovka

C. daždevnjak

D. čovječja ribica

Točan odgovor: B

Pitanja i odgovori preuzeti sa stranice Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

 

 

Instrukcije iz kemije

Osnove kemijskog računa

Maseni udio

Sastav smjese ili kemijskog spoja iskazujemo masenim udjelom.

Maseni udio je omjer mase jedne komponente i ukupne mase uzorka.

w(x) – maseni udio

m(x) – masa komponente

m – masa uzorka

Relativna atomska masa

Relativna atomska masa (A_r) nekog atoma je broj koji kazuje koliko je puta masa nekog atoma veća od 1/12 mase atoma izotopa ugljika– 12 (¹²C).

A_r(x) – relativna atomska masa

m_a – masa atoma

u – unificirana atomska jedinica mase

u = 1,6605 × 10^-27 kg

Relativna molekulska masa

Relativna molekulska masa (M_r) je broj koji pokazuje koliko je puta masa molekule ili formulske jedinke veća od unificirane atomske jedinice mase.

M_r – relativna molekulska masa

m_f – masa molekule

u – unificirana atomska jedinica mase

Množina tvari

Mol je jedinica za množinu tvari.

Mol je množina uzorka koji sadrži onoliko jedinki koliko ima atoma u 0.012 kg ugljika– 12. Taj broj je poznat kao Avogadrov broj (6,022 × 10²³).

Množina tvari (n) je omjer broja jedinki i Avogadrove konstante.

n(x) – množina tvari

N – broj jedinki

L – Avogadrova konstanta

L = 6,022 × 10²³ mol^-1

Molarna masa

Molarna masa (M) karakterizira čistu tvar, a određena je omjerom mase i množine tvari.

M(x) – molarna masa

m(x) – masa tvari

m(x) – množina tvari

Standardni molarni volumen

V^θ_m – standardni molarni volumen

V^θ_m = 22,4 dm³ mol^-1

V^θ – volumen tvari pri standardnim uvjetima

n(x) – množina tvari

Pripreme za državnu maturu

Državna matura 2010.

Biologija, jesenski rok

1. Koja se od navedenih tvari ne će obojiti u plavo pomoću Lugolove otopine?

A. škrobno brašno

B. bjelanjak jajeta

C. neoljuštena riža

D. gomolj krumpira

Točan odgovor: B

2. Između kojih je veza pohranjena energija u ATP-u?

A. adenina i riboze

B. dvaju fosfata

C. riboze i fosfata

D. adenina i fosfata

Točan odgovor: B

3. Vinska mušica (Drozophila melanogaster) ima 8 kromosoma. Koliko će molekula DNA biti u stanici vinske mušice u profazi I. mejoze?

A. 4

B. 8

C. 16

D. 32

Točan odgovor: C

4. Koja je uloga klorofila u fotosintezi?

A. proizvodnja kisika

B. razgradnja organskih spojeva

C. sinteza organskih spojeva

D. vezanje svjetlosne energije

Točan odgovor: D

5. Koju staničnu tvorbu ima biljna, a nema životinjska stanica?

A. staničnu stijenku

B. Golgijevo tijelo

C. centriol

D. ribosom

Točan odgovor: A

6. Iz kojega se zametnoga listića razvijaju kosti i mišići?

A. iz blastocela

B. iz ektoderma

C. iz mezoderma

D. iz endoderma

Točan odgovor: C

7. Odaberite ispravno poredane faze u razvoju nove jedinke nakon oplodnje.

A. zigota – morula – gastrula – blastula

B. morula – blastula – zigota – gastrula

C. morula – zigota – gastrula – blastula

D. zigota – morula – blastula – gastrula

Točan odgovor: D

8. Odaberite ispravno poredane stanične tvorbe razvijene biljne stanice prema veličini od najmanje prema najvećoj.

A. vakuola – ribosom – kloroplast – jezgra

B. ribosom – kloroplast – jezgra – vakuola

C. jezgra – vakuola – ribosom – kloroplast

D. kloroplast – jezgra – vakuola – ribosom

Točan odgovor: B

9. Koja je od navedenih sistematskih kategorija viša od reda?

A. vrsta

B. porodica

C. koljeno

D. rod

Točan odgovor: C

10. U čemu se od navedenoga nalaze simbiontske dušikove bakterije roda Rhizobium?

A. u korijenu djeteline

B. u sjemenci graha

C. u lukovici luka

D. u gomolju krumpira

Točan odgovor: A

Pitanja i odgovori preuzeti sa stranice Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Instrukcije iz kemije

Kristali

Ionski kristali

• tvrdi i kruti

• visoko talište i vrelište

• dobro topljivi u vodi i drugim polarnim otapalima

• pri sobnoj temperaturi u čvrstom stanju

• pokretljivi ioni u talini i otopini provode električnu struju

Molekulski kristali

• mekani

• nisko talište i vrelište

• uglavnom netopljivi u vodi, dobro topljivi u organskim otapalima

• najčešće plinovi i tekućine, a ako su čvste tvari lako su hlapljive

• izloatori jer nema električki nabijenih čestica

Atomski kristali

Dijamant

• velika tvrdoća

• visoko talište u vrelište

• praktično netopljiv u svim otapalima

• pri sobnoj temperaturi u čvrstom stanju

• izolator jer nema slobodnih elektrona

Grafit

• mekan

• visko talište i vrelište

• praktično netopljiv u svim otapalima, topljiv u tekućim metalima

• pri sobnoj temperaturi u čvrstom stanju

• dobar vodič električne struje jer između slojeva postoje delokalizirani elektroni

Kristali metala

• tvrdi i kovki

• visoko vrelište i talište

• topljivi samo u tekućim metalima

• pri sobnoj temperaturi u čvrstom stanju osim žive

• dobri vodiči električne struje u čvrstom i tekućem stanju jer su elektroni u kristalu metala pokretljivi

Instrukcije iz kemije

Polimorfija

Polimorfija je pojava da se ista tvar pojavljuje u više kristalnih oblika pri promjeni vanjskih uvjeta (temperature i tlaka).

Kalcijev karbonat (CaCO₃), ovisno o uvjetima koji vladaju pri procesu kristalizacije, može se pojavit kao kalcit (trigonska modifikacija) ili kao aragonit (rompska modifikacija).

Kalcit

Aragonit

Uzrok polimorfije je u promjeni međusobnog raspreda atoma, molekula ili iona. Polimorfija se može temeljiti i na promjeni tipa kemijske veze.

Kositar je pri sobnoj temperaturi i višim temperaturama tipičan metal (srebrnobijeli metal male tvrdoće, izvanredno kovak, može se valjati u u vrlo tanke listiće – staniol).

Snižavanjem temperature ispod 13ºC metalna modifikacija kositra prelazi u sivu nemetalnu modifikaciju.

Kositar

Atomi u kristalnoj strukturi sivog kositra vezani su kovalentnim vezama. U ovakvom obliku kositar se može lagano usitniti u prah (kositrena kuga).

Instrukcije iz biologije - Plastidi

Stanični organeli koji se nalaze samo u biljnim stanicama.

U plastide se ubrajaju kloroplasti, kromoplasti, leukoplasti i proplastidi (plastidi meristemskih stanica).

Plastidi sadrže vlastitu DNA. Djelovanjem fizikalnih čimbenika (npr. svjetlosti) mogu se pretvarati iz jednog oblika u drugi. 


PROPLASTIDI 

Proplastidi su mali, bezbojni i nediferencirani plastidi u meristemskim stanicama izdanka i korijena. Ishodišni oblik plastida iz kojeg se mogu razviti ostali oblici.

Obavijeni su ovojnicom koju čine dvije membrane. Unutrašnja membrana stvara uvrate iz kojih se na svjetlosti razvijaju tilakoidne membrane.

KLOROPLASTI 

Kloroplasti su fotosintetski aktivni plastidi prisutni u stanicama zelenih dijelova biljke (listu, stabljici, plodu).

Okrugla ili ovalna tjelešca promjera 4 – 8 μm. Obavijeni su ovojnicom koju čine dvije membrane.

Unutarašnja membrana odvaja stromu; u kojoj se sintetiziraju škrob i mast; koji se pohranjuju u obliku škrobnih zrnaca ili kapljica masti. U stromi se nalazi i prstenasta DNA, te ribosomi.

U unutrašnjosti kloroplasta je membranski sustav tilakoida. Pojedinačni tilakoidi nazivaju se stroma – tilakoidima, a višeslojne naslage grana – tilakoidima.

Na tilakoidne membrane vezani su pigmenti (klorofil, karoteni i ksantofil).

Na tilakoidnim membranama se Sunčeva energija energija tijekom procesa fotosinteze pretvara u kemijsku energiju koja se pohranjuje u organskim molekulama.

Fotosintezu možemo sažeto prikazati jednadžbom:

KROMOPLASTI

Plastidi koji su obojeni žuto, narančasto ili crveno. Daju boju zrelim plodovima, laticama cvijeća i korijenu nekih biljnih vrsta. Mogu nastati iz proplastida ili kloroplasta.

Ne fotosintetiziraju jer nemaju klorofil. Od pigmenata sadrže karotenoide (prisutni su i u kloroplastu, ali su tamo prekriveni klorofilom).

LEUKOPLASTI

Plastidi koji ne sadrže pigmente, a nalaze se u spremišnim tkivima kao što su sjemenke, gomolji i korijen.

AMILOPLASTI – leukoplasti s velikim škrobnim zrncima

PROTEINOPLASTI – leukoplasti s proteinskim tjelešcima

ELAIOPLASTI – leukoplasti koji sadrže lipide

U promijenjenim fiziološkim uvjetima leukoplasti mogu razviti pigmente i prijeći u kromoplaste ili kloroplaste (npr. ozelenjavanje gomolja krumpira, lukovice luka itd).

Slike preuzete sa:

http://www.skidmore.edu/academics/biology/plant_bio/photos/photos/cellbio/Proplastid.jpg

http://www.skidmore.edu/academics/biology/plant_bio/photos/photos/cellbio/Chloroplast%20granum.jpg

http://www.biologie.uni-erlangen.de/mpp/LEHRE/pages/Sem-1/Chromoplast-01.html