Razvitak biljnog organizma

• izmjena haploidne i diploidne generacije

• haploidna generacija (GAMETOFIT) proizvodi gamete ili spolne rasplodne stanice

• stapanjem muške i ženske gamete nastaje zigota

• zigota se razvija u biljku (SPOROFIT) koja je diploidna i proizvodi spore

• spore se razvijaju u generaciju koja proizvodi gamete

Tipični dvospolni cvijet kritosjemenjača sastoji se od lapova, latica, prašnika i tučka.

Biljka je sporofit ili diploidna generacija. Tijekom evolucije diploidna je generacija (sporofit) postala sve izraženija, a haploidna (gametofit) se postupno reducirala.

http://www.zastavki.com/eng/Nature/Flowers/wallpaper-22365-18.htm

PRAŠNIK

• muški dio cvijeta u kojem se razvijaju MIKROSPORE ili peludna zrnca

• prašnik se sastoji od prašničke niti (filamenta) i prašnice (antere)

• prašnica ima dvije polutke od kojih svaka sadrži dvije peludnice

Prerez prašnika

http://chsweb.lr.k12.nj.us/psidelsky/plant_meiosis.htm

 

• u peludnicama iz diploidnih matičnih stanica mejozom nastaju mikrospore

• PELUDNICE = MIKROSPORANGIJ

• MIKROSPOROGENEZA → proces kojim nastaju peludna zrnca (mikrospore)

• iz jedne matične stanice nastaju 4 haploidne mikrospore

Pelud

http://www.paranoias.org/2010/06/pollen-under-a-microscope/

• iz mikrospora se dalje razvija muški gametofit (haploidna generacija)

• jezgra mikrospore se mitotički dijeli i nastaju dvije jezgre: vegetativna i generativna

• kada peludno zrnce dospije na njušku tučka razvija se peludna mješinica

• jezgra generativne stanice podijeli se u dvije spermalne jezgre

TUČAK

• ženski dio cvijeta

• sastoji se od plodnice, vrata i njuške

• u plodnici su sjemeni zameci (homologni makrosporangiju)

• u sjemenom zametku nastaje matična stanica embrionske vreće

• tijekom makrosporogeneze (mejoza) matična stanica se dijeli i nastaju 4 haploidne stanice

• 3 stanice propadaju, samo 1 (makrospora) se razvija u embionsku vreću  iz koje će se razviti ženski gametofit (haploidna generacija)

• jezgra makrospore se tri puta mitotički dijeli → nastaje 8 jezgara

• jezgre se razdvajaju u dvije skupine od po 4 jezgara (smjeste se na suprotnim krajevima embrionske vreće)

• zatim se po jedna jezgra iz svake skupine stanica pomiče prema središtu stanice

• po tri jezgre ostaju na svakom kraju stanice → oko njih se oblikuju membrane i one postaju samostalne stanice

• jedna od tri gornje stanice (najveća) → jajna stanica (preostale dvije su pomoćnice)

• tri donje stanice su antipode

• dvije preostale središnje jezgre stapaju se u diploidnu sekundarnu jezgru

• ženski GAMETOFIT = embrionska vreća s 8 jezgara

Preračunavanje jedinica

Duljina

Iz jedinice:	U jedinicu:
metar [m]kilometar [km]decimetar [dm]centimetar [cm]milimetar [mm]mikrometar [µm]nanometar [nm]pikometar [pm]femtometar [fm]svjetlosna godina [ly]milja [mi, mi(Int)]nautička milja (UK)nautička milja (int.)inch [in]Bohrov radijus [b, a.u.]	metar [m]kilometar [km]decimetar [dm]centimetar [cm]milimetar [mm]mikrometar [µm]nanometar [nm]pikometar [pm]femtometar [fm]svjetlosna godina [ly]milja [mi, mi(Int)]nautička milja (UK)nautička milja (int.)inch [in]Bohrov radijus [b, a.u.]
Rezultat:

Masa

Iz jedinice:	U jedinicu:
megagram [Mg]kilogram [kg]gram [g]hektogram [hg]dekagram [dag]decigram [dg]centigram [cg]miligram [mg]mikrogram [µg]nanogram [ng]pikogram [pg]femtogram [fg]daltontona (metric) [t]kilotona (metric) [kt]karat [car, ct]atomska jedinica mase [u]masa protonamasa neutronamasa Zemljemasa Sunca	megagram [Mg]kilogram [kg]gram [g]hektogram [hg]dekagram [dag]decigram [dg]centigram [cg]miligram [mg]mikrogram [µg]nanogram [ng]pikogram [pg]femtogram [fg]daltontona (metric) [t]kilotona (metric) [kt]karat [car, ct]atomska jedinica mase [u]masa protonamasa neutronamasa Zemljemasa Sunca
Rezultat:

Volumen

Iz jedinice:	U jedinicu:
kubični metar [m^3]kubični kilometar [km^3]kubični decimetar [dm^3]kubični centimetar [cm^3, cc]kubični milimetar [mm^3]litra [L, l]hektolitra [hL]decilitra [dL]centilitra [cL]mililitra [mL]mikrolitra [µL]nanolitra [nL]pikolitra [pL]	kubični metar [m^3]kubični kilometar [km^3]kubični decimetar [dm^3]kubični centimetar [cm^3, cc]kubični milimetar [mm^3]litra [L, l]hektolitra [hL]decilitra [dL]centilitra [cL]mililitra [mL]mikrolitra [µL]nanolitra [nL]pikolitra [pL]
Rezultat:

Površina

Iz jedinice:	U jedinicu:
kvadratni metar [m^2]kvadratni kilometar [km^2]kvadratni hektometar [hm^2]kvadratni dekametar [dam^2]kvadratni decimetar [dm^2]kvadratni centimetar [cm^2]kvadratni milimetar [mm^2]kvadratni mikrometar [µm^2]kvadratni nanometar [nm^2]hektar [ha]	kvadratni metar [m^2]kvadratni kilometar [km^2]kvadratni hektometar [hm^2]kvadratni dekametar [dam^2]kvadratni decimetar [dm^2]kvadratni centimetar [cm^2]kvadratni milimetar [mm^2]kvadratni mikrometar [µm^2]kvadratni nanometar [nm^2]hektar [ha]
Rezultat:

Instrukcije iz kemije - Zadaci

Zadaci iz kemije

1. Žarenje amonijevog bikromata odvija se prema slijedećoj jednadžbi:

(NH₄)₂CrO₇(s) → Cr₂O₃(s) + 4 H₂O(g) + 2 NH₃(g)

M_r ((NH₄)₂Cr₂O₇) = 250, V_m° = 22,4 L/mol

Volumen vodene pare (preračunat na standardne uvjete) koja se dobiva žarenjem 5 g bikromata je:

a) 0,448 L

b) 1,79 L

c) 3,58 L

d) 0,112 L

e) 0,80 L

2. Ako je elektronska konfiguracija valentne ljuske nekog elementa 3s²3p⁶ slijedi da:

 a) atom ima relativnu atomsku masu 18

b) ima relativnu atomsku masu 36

c) tvori dvoatomske molekule povezane jakim van der Waalsovim silama

d) s metalima stvara ionsku kristalnu rešetku

e) je plin koji se nalazi u atomskom stanju

3. Među navedenim spojevima sumpor ima najniži oksidacijski broj u:

 a) sumpornoj kiselini

b) sumporastoj kiselini

c) sumporovodiku

d) elementarnom sumporu

e) sumporovom(IV) oksidu

4. Kristali metala:

a) imaju nisko talište i vrelište

b) topljivi su u vodi

c) su izolatori

d) pokazuju svojstvo kalavosti

e) se mogu kovati

5. Iz danih standardnih reduktivnih elektrodnih potencijala slijedi da:

Al³⁺ + 3e^- → Al

E° = -1,70 V

Cr²⁺ + 2e^- → Cr

E° = 0,56

a) u galvanskom članku napreduje slijedeća reakcija: 3 Cr²⁺ +2 Al → 3 Cr + 2 Al³⁺

b) je potencijal članka – 1,14 V

c) u galvanskom članku napreduje slijedeća reakcija: 3 Cr + 2 Al³⁺ → 3 Cr²⁺ +2 Al

d) je potencijal članka – 2,26 V

e) elektroda od Cr je anoda

6. Pojam koji nije vezan uz promjenu agregatnog stanja:

a) taljenje

b) kristalizacija

c) kondenzacija

d) isparavanje

e)  difuzija

7. Vodena otopina sljedeće soli ima pH < 7:

a) CaCl₂

b) Na₂S

c) Ca(NO₃)₂

d) NaF

e) FeSO₄

8. Ugljik nije:

a) čađa

b) fuleren

c) bakelit

d) grafit

e) dijamant

Instrukcije iz biologije - Ribosomi

RIBOSOMI

Ribosomi mogu biti vezani za membrane hrapavog endoplazmatskog retikuluma ili se mogu nalaziti slobodni u citoplazmi.

POLISOMI su zavojito složene nakupine ribosoma.

• nisu vidljivi svjetlosnim mikroskopom (veličina 20 – 30 nm)

• makromolekularne nakupine ribonukleinske kiseline (rRNA) i proteina

• ribosomska RNA sintetizira se u jezgri – na području jezgrice

• ribosomi se sastoje od dvije podjedinice – velike i male

• koeficijent sedimentacije ribosoma prokariotskih stanica iznosi 70 S, a eukariotskih 80 S

• na njima se aminokiseline povezuju u proteine peptidnom vezom

Instrukcije iz biologije - Membranski sustavi u stanici

MEMBRANSKI SUSTAVI U STANICI

ENDOPLAZMATSKI RETIKULUM

• sustav membranama koji se u obliku spljoštenih vreća ili cjevčica pruža kroz citoplazmu → ENDOPLAZMATSKI RETIKULUM (ER)

Na membranama hrapavog endoplazmatskog retikuluma nalaze se ribosomi (engl. r–ER, rough = hrapav). To je glavno mjesto sinteze proteina.

Glatki endoplazmatski retikulum na površini nema ribosome ( engl. s–ER, smouth = gladak), a mjesto je sinteze membranskih lipida.

Sarkoplazmatski retikulum, tip ER–a, nalazi se u mišićnim stanicama. Obavija mišićna vlakna i omogućava održavanje koncentracije iona kalcija te regulaciju mišićne kontrakcije.

 

GOLGIJEVO TIJELO

• Golgijevo tijelo sastoji se od DIKTIOSOMA (grč. DIKTYON = mreža, SOMA = tijelo).

• svaki diktiosom je građen od plosnatih, membranom omeđenih šupljina – Golgijeve cisterne

• na rubovima su cisterne proširene i od njih se odvajaju membranom obavijeni Golgijevi mjehurići

Golgijevo tijelo mjesto je sinteze polisaharida, te kovalentnog vezanja polisaharida na proteine sintetizirane na površini hrapavog ER.

LIZOSOMI su mjehurići koji sadrže probavne enzime  .

22.05.

Dan planeta Zemlje

Instrukcije iz kemije - Značajne znamenke

Značajne znamenke

Broj značajnih znamenki određuje se na temelju sljedećih pravila:

• svaka znamenka u rezultatu mjerenja koja nije jednaka nuli jest značajna znamenka
• nula između dvije znamenke različite od nule je također značajna znamenka
• nule koje leže lijevo od prve znamenke koja nije jednaka nuli nisu značajne znamenke (one samo određuju položaj decimalnog zareza)

Značajne znamenke u matematičkim operacijama

• zbrajanje i oduzimanje

Pri zbrajanju i oduzimanju bitan je broj pouzdanih znamenki iza decimalnog zareza, a njega određuje član s najmanjim brojem pouzdanih znamenki iza decimalnog zareza.

• množenje i dijeljenje

Pri množenju i dijeljenju broj pouzdanih znamenki u rezultatu određuje veličina izražena najmanjim brojem pouzdanih znamenki.

• zaokruživanje rezultata 

~ Ako je prva znamenka koja ne pripada nizu pouzdanih znamenki manja od 5, posljednja pouzdana znamenka se ne mijenja.

Primjer: 3,473 (2 značajne znamenke) → 3,47

~ Ako je prva znamenka koja ne pripada nizu pouzdanih znamenki veća od 5, posljednja pouzdana znamenka se uveća za 1.

Primjer: 3,478 (2 značajne znamenke) → 3,48

~ Ako je prva znamenka koja ne pripada nizu pouzdanih znamenki jednaka 5, prethodna pouzdana znamenka se ne mijenja ako je parna, a uvećava se za 1 ako je neparna.

Primjer: 3,475 (2 značajne znamenke) → 3,48

3,465 (2 značajne znamenke) → 3,46

~ Ako račun uključuje nekoliko stupnjeva, sva izračunavanja treba provesti bez zaokruživanja međurezultata. Konačan rezultat treba zaokružiti na onaj ukupan broj pouzdanih znamenki koliko ih sadrži član s najmanjim brojem pouzdanih znamenki.

 

Sikirica M., Korpar–Čolig B. (2001): Praktikum iz opće kemije. Školska knjiga: 81–83.