Kemijska veza je spoj dva ili više atoma u kojem sudjeluju valentni elektroni. Raspodjela valentnih elektrona koji sudjeluju u tvorbi veze određuju tip kemijske veze.
Zbog različitih svojstava atoma razlikujemo kovalentnu, ionsku i metalnu vezu.
Kovalentna veza je kemijska veza koja nastaje spajanjem atoma nemetala kao posljedica sparivanja elektrona među jezgrama.
Ionska veza je veza koju uzrokuje elektrostatsko privlačenje suprotno nabijenih iona, a nastaje pri spajanju metala i nemetala.
Metalna veza je veza između atoma metala.
Postoje i intermolekulne veze koje povezuju atome susjednih molekula u tekućinama, a karakterizirane su van der Waalsovim silama.
 |
| Gilbert N. Lewis (1875. - 1946.) |
Gilbert N. Lewis predložio je prikaz atoma u kojem je simbolom elementa označio jezgru i sve elektrone osim valentnih elektrona. Valentne elektrone je označio točkicama.
 |
| Lewisove oznake s točkicama za elemente glavnih skupina |
Svaka perioda periodnog sustava započinje metalom, a završava plemenitim plinom čiji atomi imaju OKTETNU ELEKTRONSKU KONFIGURACIJU.
Lewis je pretpostavio da vezanje atoma u molekulu nastaje zbog težnje svakog atoma da postigne elektronsku konfiguraciju njemu najbližeg plemenitog plina. Takva konfiguracija atoma je energetski najpovoljnija jer je to stanje s najnižom energijom.
Svojstvo atoma nekog elementa da se spaja s točno određenim brojem atoma drugog elementa zovemo valencija.
Svojstvo atoma nekog elementa da se spaja s točno određenim brojem atoma drugog elementa zovemo valencija.
Nema komentara:
Objavi komentar
Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.