subota, 1. prosinca 2012.

Lišaji (Lichenes)

• Mnogostanični organizmi – simbioza gljive i alge.
Gljive → mješinarke.
Alge → zelene alge ili cijanobakterije (modrozelene alge).
Uloga gljiva: zaštita, opskrbljivanje vodom i mineralnim tvarima.
Uloga alga: opskrbljivanje hranjivim tvarima putem fotosinteze.

Građa lišaja
• Hife gljiva obavijaju kuglaste jednostanične alge
• Gusto poredane hife na gornjoj i donjoj strani lišaja → zaštitni sloj (kora).
• Alge ravnomjerno raspoređene na gornjem dijelu talusa → fotosintetski sloj.
• Središnji sloj sastoji se od mreža hifa → sudjeluje u izmjeni plinova.

hife zaštitni sloj (kora) + kuglaste alge fotosintetski organizmi



Razmnožavanje

Sorediji vjetar
Nastaju u fotosintetskom sloju → gornja kora.
Mali djelovi lišaja mogu se otkinuti – lako pucaju.

Sorediji

Spolno razmnožavanje
Spore gljiva raznosi vjetar → nova alga za simbiozu


• Opisano oko 25000 vrsta lišaja.

Terestrički – pričvršćeni za tlo.
Epilitski – pričvršćeni za stijenu.
Epifiti – žive na drugim organizmima.



Pioniri vegetacije
• Dobro podnose nepovoljne uvjete na staništu.
→ Zaustavljaju metaboličku aktivnost.
→ Stanje mirovanja ili kriptobioza.

• Osjetljivi na zagađenje
Indikatori zagađenja


Oblici lišaja
Listasti lišaji
• Plosnato krpasti talus slabo povezan s podlogom.

Islandski lišaj
Od tundre do visokih planina
Pripravci za kašalj


Grmasti lišaji
Na krošnjama, slabo povezani s podlogom.

Letharia vulpina - jedini europski otrovni lišaj
Korasti lišaji
Čvrsto vezani za podlogu, nepravilnog oblika.

Rhizocarpon geographicum
• raste na stijenama → godišnje 0,5 mm



ponedjeljak, 12. studenoga 2012.

Oksidacija i redukcija II

POSTAVLJANJE JEDNADŽBI OKSIDACIJE I REDUKCIJE

1. Odrediti oksidacijske brojeve svih elemenata koji sudjeluju u kemijskoj reakciji.
2. Napisati dvije neovisne jednadžbe (polureakcije oksidacije i redukcije).
3. Izjednačiti broj atoma na lijevoj i desnoj strani svake jednadžbe.
4. Izjednačiti broj elektrona što ih daje reducens s brojem elektrona što ga prima oksidans.
5. Zbrojiti jednadžbe.

Izjednačavanje broja atoma u kiselom mediju:
• 1 atom kisika izjednačujemo dodatkom 1 molekule vode na stranu nedostatka kisika. Zbog dodatka vode dodajemo 2H+ iona na suprotnu stranu


Izjednačavanje broja atoma u alkalnom mediju:
• 1 atom vodika izjednačujemo dodatkom 1 vode na stranu nedostatka vodika te dodatkom 1 hidroksilne skupine (OH-) na suprotnu stranu.

• 1 atom kisika izjednačujemo dodatkom 2 hidroksilne skupine na stranu nedostatka kisika i dodatkom 1 molekule vode na stranu s viškom kisika.


nedjelja, 11. studenoga 2012.

Oksidacija i redukcija

• reakcija u kojoj neka molekula, atom ili ion GUBI ELEKTRONE naziva se reakcija OKSIDACIJE (povećavanje oksidacijskog broja).
• molekulu, atom ili ion koji OKSIDIRA (gubi elektrone) nazivamo REDUKCIJSKIM SREDSTVOM

• reakcija u kojoj neka molekula, atom ili ion PRIMA ELEKTRONE naziva se reakcija REDUKCIJE ( smanjenje oksidacijskog broja).
• molekulu, atom ili ion koji REDUCIRA (prima elektrone) nazivamo OKISDACIJSKIM SREDSTVOM

PRAVILA ZA ODREĐIVANJE OKSIDACIJSKOG BROJA
1. Oksidacijski broj svih elemenata u elementarnom stanju jednak je nuli (0).
 2. Oksidacijski broj vodika u spojevima je (+1), osim u hidridima metala, gdje je oksidacijski broj vodika (-1).
3. Oksidacijski broj kisika u spojevima je (-2), osim u peroksidima gdje je (-1) i superoksidima gdje je (-1/2).
4. Suma svih oksidacijskih brojeva elemenata, koji se nalaze u spoju mora biti jednaka nuli.
5. Suma svih oksidacijskih brojeva u složenim ionima mora biti jednaka naboju iona.
6. U spojevima s kovalentnom vezom oksidacijski broj nekog atoma jednak je zamišljenom naboju koji se javlja u tom atomu kada se zajednički elektronski parovi dodijele elektronegativnijem atomu.

PRAVILA ZA ODREĐIVANJE OKSIDACIJSKOG BROJA U ORGANSKIM MOLEKULAMA
1. Oksidacijsko se stanje ugljikova atoma mijenja za -1 nastajanjem svake veze s manje elektronegativnim atomom, poput vodika.
2. Oksidacijsko se stanje ugljikova atoma mijenja za +1 nastajanjem svake veze s elektronegativnijim atomom, poput vodikaheteroatoma (kisik, dušik, sumpor…).
3. Dvostruka odnosno trostruka veza s heteroatomom računaju se dva odnosno tri puta.
4. Pri određivanju oksidacijskog stanja ne računaju se veze između ugljikovih atoma.

četvrtak, 18. listopada 2012.

Zadaci iz kemije za drugi razred



1. Navedene reakcije podijelite u dvije skupine, anodne i katodne.
A Cu2+(aq) + 2e- → Cu(s)
B Zn(s) → Zn2+ + 2e-
C 2H2O(l) → O2(g) + 4H+(aq) + 4e-
D Fe3+(aq) + e- → Fe2+(aq)
E 2Cl-(aq) → Cl2(g) + 2e-
F 2H+(aq) + 2e- → H2(g)

2. Otopina A ima pH = 3. Otopina B ima pH = 11. Točne su tvrdnje:
A otopina A je kiselina
B obje otopine su neutralne
C pOH je veći u otopini B
D c(OH-) je veća u otopini A
E pOH je manji u otopini B
F c(H+) je ista u obje otopine

3. Napišite formulu i ime kiseline ili baze kojima pripada pojedini od sljedećih iona:
A ClO4-
B Fe2+
C S2-
D Li+
E H2PO4-

4. Kristal silicija ima strukturu dijamanta. Duljina brida elementarne ćelije je 0,543 nm. Gustoća silicija je 2,32 g/cm3. izračunaj broj atoma silicija u elementarnoj ćeliji.

5. Izračunaj volumen klora pri t = 40°C i p = 1,2 bar koji se razvije reakcijom jednog mola Na2Cr2O7 sa suviškom HCl. Produkti reakcije su klor, natrijev klorid, kromov (III) klorid i voda.
A Napiši jednadžbu tog redoks procesa.
B Izračunaj volumen klora u dm3

6. Izračunaj volumen 10%-tne otopine sumporne kiseline gustoće 1070 g/dm3 potrebne za neutralizaciju otopine koja sadrži 16 g natrijevog hidroksida.

7. Koji se procesi odvijaju na katodi i anodi pri elektrolizi otopine cinkova klorida, ako je anoda:
A od ugljena (grafita)
B od cinka

8. Na temelju podataka iz termokemijskih jednadžbi pri 25°C i 101 kPa izračunaj entalpiju za reakciju: 
 Pb(s) + PbO2(s) + 2SO3(g) → 2PbSO4(s)

Pb(s) + PbO2(s) +2H2SO4 → 2PbSO4(s) + 2H2O(l)                   ΔH° = -509,2 kJ/mol
SO3(g) + H2O(l) → H2SO4(l)                                                       ΔH° = -130 kJ/mol

9. U kojem od navedenih parova soli su otopine lužnate:
A NaHCO3, KCN
B (NH4)2SO4, NH4Cl
C NH4Cl, NH4NO3
D NaNO3, NaCl
E K2SO4, NaClO4

10. U reakcijskoj posudi nalazi se 4 mola molekula ugljikova (II) oksida i 4 mola molekula kisika. Reakcijom nastaje 3 mola molekula ugljikova (IV) oksida.
A napiši jednadžbu kemijske reakcije
B Izračunaj maseni udio sastojaka u smjesi
C Izračunaj volumen smjese plinova pri s. u.



utorak, 16. listopada 2012.

Konformacije alkana

Veza među atomima ugljika je σ – veza. Zbog mogućnosti rotacije oko jednostrukih veza atomi u molekuli mogu mijenjati položaj (a da se ne kida veza između atoma ugljika u molekuli). Ti različiti oblici molekula, koji su posljedica rotacije oko jednostrukih veza zovu se konformacije.

Izomerija kod alkana

Izomeri su molekule koje imaju jednaku molekulsku formulu, a različite strukturne formule.

Izomeri pentana (C5H12):

n - pentan
izopentan
neopentan

Prikazani izomeri su konstitucijski ili strukturni izomeri. Međusobno se razlikuju po fizikalnim i kemijskim svojstvima.

Što je veći broj atoma ugljika u molekuli moguć je veći broj konstitucijskih izomera.

Broj C-atomaBroj izomera
11
21
31
42
53
65
79
818
935
1075
20366 319


petak, 12. listopada 2012.

Nomenklatura alkana

• pravila Međunarodne unije za čistu i primijenjenu kemiju (IUPAC).

• sustavni naziv nerazgranatog alkana dobije se dodatkom nastavka -an korijenu koji označuje broj atoma ugljika u spoju.

Homologni niz alkana

Broj C-atomaNaziv spojaKondenzirana strukturna formulaBroj izomera
1metanCH41
2etanCH3CH31
3propanCH3CH2CH31
4butanCH3(CH2)2CH32
5pentanCH3(CH2)3CH33
6heksanCH3(CH2)4CH35
7heptanCH3(CH2)5CH39
8oktanCH3(CH2)6CH318
9nonanCH3(CH2)7CH335
10dekanCH3(CH2)8CH375


Ugljikovodične skupine se zovu alkilne skupine. Imaju strukturu odgovarajućeg alkana, a jedan vodikov atom manje. Njihovi nazivi nose nastavak –il.
Kao neodređene alkilne skupine se formulama prikazuju s R.

Opća formula za alkilne skupine je R = CnH2n+1

Neke važnije alkilne skupine

Ime alkilne skupineFormula
metil
etil
propil
izopropil
butil
izobutil
tert-butil
pentil

Pravila za određivanje sustavnih imena razgranatih alkana

1. Kao korijen imena uzima se naziv najduljeg ugljikovog lanca.
2. Odrede se nazivi alkilnih skupina vezanih na odabrani lanac.
3. Položaj za koji je vezana alkilna skupina označuje se brojem. Redni brojevi ugljikovih atoma glavnog lanca određuju se tako da supstituent bude na ugljikovu atomu sa što manjim rednim brojem.
4. Broj se stavlja ispred supstituenta na koji se odnosi.
5. Supstituenti se navode abecednim redom.
6. Broj istovrsnih supstituenata na glavnom lancu označuje se umnoženim prefiksima.

di          za dvije skupine
tri         za tri skupine
tetra     za četiri skupine
penta   za pet skupina


četvrtak, 4. listopada 2012.

Alkani

• s obzirom na broj atomskih vrsta u molekuli, mogu se smatrati najjednostavnijom skupinom organskih spojeva.

• najvažniji sastojci zemnog plina i nafte
• raniji naziv parafini – potječe od njihovog svojstva da teško reagiraju s drugim elementima i spojevima


STRUKTURA ALKANA

Opća formula

CnH2n+2
n = 1,2,3,4,5......

HOMOLOGNI NIZ ALKANA – niz spojeva među kojima je razlika u strukturi jedna metilenska skupina (– CH2–).

Strukturne formule
• dvodimenzijski prikaz građe spojeva

Strukturna formula propana
Lewisova strukturna formula propana

Formula propana s veznim crticama

H3C – CH2 – CH3 ili CH3CH2CH3
Kondenzirana ili sažeta strukturna formula propana


Molekule su trodimenzijske tvorevine s određenim prostornim razmještajem atoma. Prostorno se mogu prikazati pomoću kalotnih modela (Stuart – Brieglibovih modela), pomoću modela sastavljenih od kuglica i štapića ili pomoću crteža iz kojeg se vidi prostorni razmještaj atoma.


Različit način prikazivanja molekule metana

Vezni kut je međuatomski kut nekog dijela molekule. U molekuli metana svi su jednaki i iznose 109,5°.

Veličina veznih kutova u alkanima i drugim organskim molekulama može se najjednostavnije objasniti teorijom odbijanja elektronskih parova valentne ljuske (engl Valence shell electron pair repulsion, VSPER – teorija). 


srijeda, 3. listopada 2012.

Ugljikovodici

• skupina organskih spojeva česta u prirodi

• molekule ugljikovodika sastoje se samo od atoma ugljika i vodika
• kostur molekule čine povezani atomi ugljika

• prema strukturi molekule dijele se na:
1. acikličke ili alifatske ugljikovodike → atomi ugljika vezani su u lance
2. cikličke ili prstenaste ugljikovodike → atomi ugljika povezani su u prsten

• u svakoj od ovih skupina prema vrsti kovalentnih veza između atoma ugljika razlikuju se:
1. zasićeni ugljikovodici → s jednostrukim kovalentnim vezama
2. nezasićeni ugljikovodici → s dvostrukim i trostrukim kovalentnim vezama

Areni ili aromatski ugljikovodici su posebna skupina cikličkih nezasićenih ugljikovodika.

alkani
alkeni
alkini
areni