Berilij

Skupina: 2

Perioda: 2

Atomski broj: 4

Relativna atomska masa: 9,012182

Oksidacijski brojevi: +2

Element: zemnoalkalijski metal

Talište (°C): 1278

Vrelište (°C): 2970

Elektronegativnost (Paulingova skala): 1,5

Najstabilnija kristalna struktura (pri 20°C): heksagonska

Element u čvrstom stanju

Atomski polumjer (pm): 111,3

Gustoća (g cm^-3): 1,85 (20°C)

Prva energija ionizacije (kJ mol^-1): 899,51

Druga energija ionizacije (kJ mol^-1): 1757,12

Treća energija ionizacije (kJ mol^-1): 14848,87

Elektronska konfiguracija: [He] 2s²

Otkriće: Louis-Nicholas Vauquelin (1798.)

http://periodictable.com/Items/004.1/index.html

IZOTOPI:

⁹Be

• relativna atomska masa: 9,0121821

• maseni udio: 100%

Zastupljenost berilija u Zemljinoj kori je mala (0,006%). Jedan od najvažnijih minerala je beril (Be₃Al₂Si₆O₁₈). Zeleno obojani beril poznat je kao dragi kamen smaragd, čija boja potječe od primjesa kroma.

Berilij je čelično siv metal koji je na zraku stabilan. Zagrijavanjem se presvuče zaštitnim slojem oksida.Praškasti berilij zagrijavanjem na zraku izgara u smjesu oksida i nitrida. S vodikom ne reagira čak ni pri 1000°C. Otapa se u kloridnoj i sulfatnoj kiselini ali ne i u nitratnoj, bez obzira na njenu koncentraciju.

Berilijev oksid (BeO) koristi se u nuklearnoj i keramičkoj industriji.

S usitnjenim berilijem (i s njegovim spojevima) rukuje se oprezno jer su to ekstremno otrovne tvari. Prema Međunarodnoj agenciji za istraživanje raka (engl. International Agency for Research on Cancer - IARC), berilij spade u skupinu 1 kancerogenih tvari.

Berilij od svih metala koji su stabilni na zraku najbolje propušta rendgenske zrake, pa se od njega izgrađuju rendgenske cijevi.

Elementarni berilij se industrijski dobiva redukcijom berilijeva fluorida (BeF₂) s magnezijem pri temperaturi 1300°C:

BeF₂(s) + Mg(l) → Be(s) + MgF₂(s)

http://www.gemstonebuzz.com/emerald

Povratak na periodni sustav elemenata.