Bor

Skupina: 13

Perioda: 2

Atomski broj: 5

Relativna atomska masa: 10,811

Oksidacijski brojevi: +3

Element: polumetal

Talište (°C): 2076

Vrelište (°C): 3927

Elektronegativnost (Paulingova skala): 2,04

Najstabilnija kristalna struktura (pri 20°C): romboedarska

Element u čvrstom stanju

Atomski polumjer (pm): 79,5

Gustoća (g cm^-3): 2,34 (20°C)

Prva energija ionizacije (kJ mol^-1): 800,64

Druga energija ionizacije (kJ mol^-1): 2427,09

Treća energija ionizacije (kJ mol^-1): 3659,78

Elektronska konfiguracija: [He] 2s²2p¹

Otkriće: Humphry Davy, Joseph-Louis Gay-Lussac, Louis-Jaques Thénard (1808.)

http://periodictable.com/Elements/005/index.html

IZOTOPI:

¹⁰B

• relativna atomska masa: 10,0129370

• maseni udio: 19,9%

¹¹B

• relativna atomska masa: 11,0093055

• maseni udio: 80,1%

Bor je rijedak element. U Zemljinoj kori ga ima u masenom udjelu od 0,0003%. Znatne količine bora nalaze se na nekoliko mjesta na Zemlji, uglavnom u Sjevernoj i Južnoj Americi i Indiji.

Bor u prirodi dolazi isključivo vezan s kisikom, najčešće u obliku poliborata; kao što su boraks Na₂[B₄O₅(OH)₄] · 8H₂O, kernit Na₂B₄O₇ · 4H₂O ili kolemanit Ca[B₃O₄(OH)₃] · H₂O.

Elementarni bor može postojati u kristaliziranom i amorfnom obliku.

Kristalizirani bor može se dobiti prolazom smjese para borovog tribromida i vodika preko usijane tantalove žice (1100 do 1300°C):

2BBr₃(g) + 3H₂(g) → 2B(s) + 6HBr(g)

Kristalizirani bor izvanredno je tvrd. Kemijski je ekstremno inertan. Od kiselina reagira polagano s vrućom koncentriranom nitratnom i sulfatnom kiselinom. Slabo vodi električnu struju, a s porastom temperature vodljivost mu se povećava.

Amorfni borov prah, u odnosu na kristalni oblik, je prilično reaktivan. Zagrijavanjem na zraku sam se zapali kod 700°C i dalje izgara do B₂O₃.

4B(s) + 3O₂(g) → 2B₂O₃(s)

Amorfni bor

Boraks
http://nevada-outback-gems.com/mineral_information/Borax_mineral_info.htm

Povratak na periodni sustav elemenata.