Vodik

Skupina: 1

Perioda: 1

Atomski broj: 1

Relativna atomska masa: 1,00794

Oksidacijski brojevi: +1, -1

Element: nemetal

Talište (°C): -259,34

Vrelište (°C): 252,87

Elektronegativnost (Paulingova skala): 2,2

Najstabilnija kristalna struktura (pri 20°C): heksagonska

Element u plinovitom stanju

Atomski polumjer (pm): 37,3

Gustoća (g L^-1): 0,08988 (plinovito stanje, 0°C)

Prva energija ionizacije (kJ mol^-1): 1312,0

Elektronska konfiguracija: 1s¹

Otkriće: Henry Cavendish (1766.)

http://images-of-elements.com/hydrogen.jpg

IZOTOPI:

¹H (procij)

• relativna atomska masa: 1,007825032

• maseni udio: 99,985%

²H (deuterij)

• relativna atomska masa: 2,014101778

• maseni udio: 0,015%

³H (tricij)

• relativna atomska masa: 3.016049268

Uzimajući u obzir cijeli svemir čini se da je vodik izrazito najrasprostranjeniji element. Zvijezde su uglavnom sastavljene od vodika (maseni udio oko 90%). Na Zemlji je vodik znatno rjeđi, što je posljedica manje Zemljine gravitacije u odnosu na zvijezde (gravitacija je premalena da zadrži lake molekule vodika). Vodik kao elementarna tvar na Zemlji dolazi samo u najvišim slojevima atmosfere i kao sastavni dio vulkanskih plinova.

U laboratoriju se vodik najčešće dobiva u Kippovu aparatu reakcijom cinka i razrijeđene kloridne ili sulfatne kiseline:

Zn(s) + 2H⁺ → Zn²⁺ + H₂(g)

Povratak na periodni sustav elemenata.