Biološki leksikon

  • ABIOTIČKI ČIMBENICI – različiti fizikalni i kemijski čimbenici okoliša koji utječu na život nekog organizma (temperatura, voda, svjetlost itd.) 
  • ABISAL – dubokomorski (oceanski) sloj izvan granice prodora svjetla i pod visokim tlakom (dubina oko 3000 do 6000 m)
  • ACETIL – CoA – sastoji se od acetilne skupine vezanu na koenzim A. Početni spoj Krebsova ciklusa. Produkt razgradnje ugljikohidrata, masnih kiselina i aminokiselina.
  • ACETILKOLIN – neurohormon koji se luči iz živčanih završetaka nakon živčanog impulsa.
  • ACIDOFILNE BILJKE – biljke koje rastu na kiselim tlima (pH 4,5 – 5,5). To su pitomi kesten, vrijes, borovnica, bujad.
  • ACIDOZA – stanje sniženih pH vrijednosti tjelesnih tekućina
  • ADAPTACIJA OKA - sposobnost oka da se prilagodi različitim razinama tame i svjetlosti.
  • ADAPTIVNA OBOJENOST – zaštitna obojenost
  • ADAPTIVNA RADIJACIJA – (MAKROEVOLUCIJA) – evolucijski procesi iznad razine vrste koji dovode do nastajanja viših sistemskih grupa (rodova, porodica, redova, razreda, koljena).
  • ADENIN – organski spoj s dušikom iz skupine purinskih baza.
  • ADENOHIPOFIZA – prednji režanj hipofize (pars distalis) koji izlučuje hormon rasta, gonadotropne hormone, adenokortikotropni hormon i tireotropni hormon.
  • ADENOKORTIKOTROPNI HORMON – sintetizira se u prednjem režnju hipofize (adenohipofiza). Stimulira koru nadbubrežne žlijezde na izlučivanje kortikosteroidnih hormona kortizona i aldosterona.
  • ADENOZIN – TRIFOSFAT (ATP) – molekula koja se sastoji od adenina, riboze i tri fosfatne skupine. Hidrolizom fosfatnih skupina oslobađa se slobodna energija
  • ADHEZIJA – privlačna sila između molekula različitih tvari koje se dotiču. Povezanost molekula vode s drugim molekulama (npr. uz staničnu stijenku kapilara kod biljaka) omogućuje uzlazni tok vode u biljci.
  • ADRENALIN – hormon kojeg izlučuje srž nadbubrežne žlijezde. Uzrokuje pojačani intenzitet rada srca, stezanje perifernih krvnih žila, širenje očnih zjenica, širenje bronhiola, pojačani intenzitet i brzinu disanja, stezanje mnogih mišića, povećani broj limfocita u cirkulaciji.
  • ADULTNI HEMOGLOBIN – hemoglobin koji nakon rađanja zamjenjuje fetalni hemoglobin. Razlikuje se od fetalnog po sastavu polipeptidnih lanaca globina.
  • AERENHIM – rahlo raspoređene parenhimske stanice s velikim pravilnim međustaničnim prostorom. Služi kod prozračivanja i lakšem plutanju biljnih organa.
  • AEROBAN – označuje prisutnost kisika, odnosi se na organizme, okoliš ili na stanične procese koji zahtijevaju prisustvo kisika
  • AGLUTINACIJA – pojava sljepljivanja krvnih stanica u slučaju primitka krvi neodgovarajuće krvne grupe



    • BABINJE (puerperium) – razdoblje nakon porođaja (4 do 5 tjedana) u kojem se maternica smanjuje i vraća u normalno stanje prije poroda.
    • BAKTERICIDI – dezinfekcijska sredstva koja usmrćuju mikro-organizme.
    • BAKTERIJE – jednostanični prokariotski organizmi
    • BAKTERIOFAGI (bakterijski virusi) – posebna skupina virusa koja napada bakterije
    • BAKTERIOLOGIJA – znanost koja proučava bakterije kao najčešće uzročnike zaraznih bolesti
    • BAZALNI METABOLIZAM – osnovni promet tvari i energije u organizmu koju tijelo troši za održavanje temeljnih životnih funkcija
    • BAZIDIJ – spolni organ stapčarki u kojem egzogeno nastaju bazidiospore
    • BAZIDIOSPORE – egzospore stapčarki (Basidiomycotina)
    • BAZOFILNE BILJKE (vapnenačke) – biljke koje žive na tlima s relativno visokom pH vrijednošću (pH 6,5 – 7,5).
    • BENIGNI TUMOR – tzv. dobroćudni tumor
    • BENTOS – životne zajednice vezane na dno jezera ili mora
    • BESKOLUTIĆAVCI (Ameria) – beskralješnjaci jednostavnog, nekolutićavog tijela
    • BETA – BLOKATORI – skupina lijekova koji snizuju krvni tlak smanjenjem snage kontrakcije srca
    • BETA – MEZOSAPROBNE VODE – jedan od stupnjeva onečišćenja vode (umjereno onečišćene vode).



     
    • C3 BILJKE – biljke u kojih prvi stabilni spoj koji nastaje u sekundarnim reakcijama fotosinteze (Calvinov ciklus) sadrži tri atoma ugljika
    • C4 BILJKE – biljke u kojih sekundarne reakcije fotosinteze (Calvinov ciklus) počinju sa spojem koji ima četiri atoma ugljika
    • CALVINOV CIKLUS – reakcije fotosinteze koje se zbivaju u tami (fiksiranje i ugradnja atmosferskog CO2 u ugljikohidrate)
    • CAM BILJKE (biljke s dnevnim kiselinskim ritmom) – biljke koje noću primaju CO2 i ugrađuju ga u organske kiseline, a danju ga otpuštaju i upotrebljavaju u Calvinovom ciklusu
    • CELOM – sekundarna tjelesna šupljina) – oblik tjelesne šupljine koja se razvija za vrijeme embrionalnog života, a obavijena je stanicama mezoderma. Postoji kod razvijenih beskralješnjaka (bodljikaši, člankonošci, kolutićavci) i u svih kralješnjaka (ribe, vodozemci, gmazovi, ptice i sisavci)
    • CELULOZA (polisaharid) – kemijski spoj koji nastaje međusobnim spajanjem 8 do 12 tisuća molekula šećera glukoze. Opća formula je (C6H10O5)n. Izgrađuje glavninu staničnih stijenki biljnih stanica.
    • CENTRIOLI – stanični organeli valjkastog oblika građeni od tankih proteinskih cjevčica (mikrotubula). Nalaze se u citoplazmi svih životinjskih stanica i nekih alga.
    • CENTROMERA – mjesto suženja na kromosomu za koje se prihvaćaju niti diobenog vretena tijekom diobe stanice.
    • CENTROSOM- stanični organel izgrađen od dva centriola. Ima važnu ulogu u procesu diobe stanice (sudjeluje u formiranju diobenog vretena)
    • CERKARIJE – ličinke metilja koje imaju repiće. Nastaju iz ličinki redija.
    • CIJANOBAKTERIJE (modrozelene alge) – prokariotski organizmi bez prave jezgre. Autotrofni fotosintetski organizmi koji sadrže klorofil.
    • CIJEPLJENJE – unašanje u organizam uzročnika bolesti ili njihovih produkata koji su izgubili patogeničnost, ali su zadržali svoju antigeničnost (sposobnost imunizacije)
    • CIKAS – primitivna golosjemenjača kod koje se oplodnja zbiva pokretnim muškim gametama, spermatozoidima.
     



    • DALEKOVIDNOST – poremećaj vida u kojem je očna jabučica prekratka. Pri akomodaciji leće slika pada iza mrežnice. Dalekovidnost se ispravlja konveksnim lećama (pozitivna dioptrija).
    • DALTONIZAM – nesposobnost raspoznavanja boja koja se nasljeđuje kao spolno vezano svojstvo.
    • DDT – pesticid, diklor – difenil – trikloretan
    • DEBELO CRIJEVO – organ probavnog sustava, nastavak debelog crijeva, dugačko 1,5 do 2 metra. Aktivnost debelog crijeva sastoji se od primanja himusa iz tankog crijeva, lučenja sluzi, reapsorpcije vode i minerala, bakterijskog truljenja ostataka neprobavljene hrane, inaktiviranje štetnih produkata probave (indol, fenol), sinteze vitamina, formiranje i nakupljanje stolice (feces), te refleksnog i kontroliranog pražnjena crijeva (defekacija).
    • DECIDUA STANICE – stanice vanjskog sloja sluznice maternice koje sadrže hranjive tvari potrebne za razvitak zametka u ranijim stadijima embrionalnog razvitka.
    • DELECIJA – mutacija nastala gubitkom dijela kromosoma.
    • DEM – skupina genetički sličnih, vremenski i prostorno blisko povezanih jedinki.
    • DEMOGRAFIJA – znanost o kretanju broja stanovnika na Zemlji.
    • DENDRITI – kratka živčana vlakna
    • DENITRIFIKACIJA – proces kojim se amonijak cijepa na slobodni dušik i vodik djelovanjem denitrificirajućih bakterija.
    • DEOKSIRIBOZA – kemijski spoj iz skupine monosaharida, pentoza opće formule C5H10O4. Izgrađuje nukleotide deoksiribonukleinske kiseline (DNA).
    • DEOKSIGENIRANA KRV – reducirana krv, krv koja transportira ugljikov dioksid prema plućima.
    • DEPLAZMOLIZA – pojava povećanja obujma vakuole te potiskivanje protoplasta prema staničnoj stijenci. Kada je stanica u hipotoničnoj otopini voda ulazi u stanicu i vakuolu (prema mjestu niže koncentracije vode). Suprotan proces je plazmoliza.
    • DERATIZACIJA – postupak uništavanja glodavaca (štakora i miševa)
    • DEZINFEKCIJA – postupak uništavanja živih klica fizikalnim i kemijskim postupcima.
    • DEZINSEKCIJA – postupak uništavanja štetnik kukaca (buha, stjenica itd.).