Rendgenske zrake (X- zrake) su područje elektromagnetskog zračenja s valnim duljinama između 10 i 0,01 nm.
 |
| Wilhelm Conrad Röntgen (1845. - 1923.) |
1895. njemački fizičar Wilhelm Conrad Röntgen otkrio je posebnu vrstu elektromagnetskog zračenja (X – zrake), za koje je ustanovio da djeluju na fotografsku ploču, te izazivaju fluorescenciju.
Röntgen je te zrake nazvao X-zrake zbog njihove nepoznate prirode.
Pretpostavlja se da je Röntgen otkrio nepoznate zrake 8. studenoga 1895. godine, kada je pri izvođenju pokusa s katodnim zrakama u Crooksovoj cijevi, u zamračenoj sobi, opazio svjetlucanje fluorescentnog zastora. Ustvrdio je da zastor svjetluca iako je udaljen par metara od cijevi, da x-zrake prolaze kroz neke tvari, da izazivaju zacrnjenje fotografske ploče, da se ne otklanjaju u magnetskom polju, za razliku od katodnih zraka.
Prva Nobelova nagrada za fiziku dodijeljena je upravo njemu 1901. godine.
 |
| Prva rendgenska snimka |
Max von Laue i njegovi studenti kasnije su dokazali kako su zrake istoga elektromagnetskog podrijetla kao i svjetlo, ali se razlikuju po višoj frekvenciji kojom vibriraju.
Rentgenske zrake prodiru kroz tvari, a dubina prodiranja ovisi o vrsti tvari, njenom kemijskom sastavu, te o energiji rentgenskih zraka. Općenito, apsorpcija rentgenskih zraka je veća u tvari s atomima većeg rednog broja. Na tom svojstvu osniva se primjena rentgenskih zraka u medicini, metalurgiji, biologiji itd.
Svaki kemijski element emitira svoje karakteristične rentgenske zrake, točno određenih energija odnosno valnih dužina, različitih od valnih dužina drugih elemenata.
Nema komentara:
Objavi komentar
Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.